PPZŽ-1 POLAZIŠTA

1.1.2. PROSTORNO RAZVOJNE I RESURSNE ZNAČAJKE

1.1.2.1. NASELJA

A) POPIS NASELJA S OSNOVNIM PODACIMA

U tabličnim prikazima koji slijede navedeni su osnovni podaci (broj stanovnika, površina i gustoća) za svih 697 naselja Zagrebačke županije prema posljednjim službenim podacima iz Popisa 1991. godine. Naselja su razvrstana abecednim redom unutar jedinice lokalne samouprave kojoj pripadaju.

Podaci su obrađeni u Županijskom zavodu za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Zagrebačke županije, a izvori podataka su:

q Državni zavod za statistiku - Knjige popisa stanovništva 1981. i 1991. godine,

q Državna geodetska uprava - "Evidencija prostornih jedinica Republike Hrvatske - granice naselja Grada Zagreba i Zagrebačke županije", 1999. godine.

q Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" broj 10/97,124/97,68/98,22/99,117/99,128/99,44/00),

q Odluka o spajanju naselja Novo Selo Lekeničko i naselja Buševec (“Glasnik Zagrebačke županije” broj 16/00).

GRAD DUGO SELO
R.br.	Naziv naselja	Broj stanovnika -popis 1981.	Broj stanovnika -popis 1991.	Površina km²	Gustoća st/km²
1	Andrilovec	285	261	7,52	34,71
2	Dugo Selo	5.471	6.508	12,01	542,00
3	Kopčevec	280	351	4,82	72,81
4	Kozinščak	464	749	1,77	422,67
5	Leprovica	241	212	4,38	48,37
6	Lukarišće	353	579	1,78	325,58
7	Mala Ostrna	197	190	3,09	61,52
8	Prozorje	251	223	5,68	39,29
9	Puhovo	177	286	4,47	63,93
10	Velika Ostrna	473	610	6,70	91,05
Ukupno:		8.192	9.969	52,22	190,91

GRAD IVANIĆ GRAD
R.br.	Naziv naselja	Broj stanovnika -popis 1981.	Broj stanovnika -popis 1991.	Površina km²	Gustoća st/km²
1	Caginec	568	504	5,17	97,46
2	Deanovec	560	555	6,70	82,86
3	Derežani	141	173	1,98	87,32
4	Donji Šarampov	882	600	32,15	18,66
5	Graberje Ivaničko	632	606	8,12	74,59
6	Greda Breška	108	174	2,81	61,99
7	Ivanić-Grad	5.642	7.104	9,13	777,83
8	Jalševec Breški	412	450	2,53	177,73
9	Lepšić	183	55	3,36	16,37
10	Lijevi Dubrovčak	533	430	7,04	61,04
11	Opatinec	134	235	2,88	81,50
12	Posavski Bregi	552	735	18,11	40,58
13	Prečno	202	142	5,14	27,61
14	Prerovec	159	145	4,63	31,33
15	Prkos Ivanićki	362	310	2,37	130,77
16	Šemovec Breški	296	72	1,65	43,62
17	Šumećani	498	477	8,28	57,61
18	Tarno	62	60	2,48	24,23
19	Topolje	145	144	31,45	4,58
20	Trebovec	377	320	14,84	21,56
21	Zaklepica	103	83	0,78	106,86
22	Zelina Breška	229	120	1,95	61,41
Ukupno:		12.780	13.494	173,57	77,74

GRAD JASTREBARSKO
R.br.	Naziv naselja	Broj stanovnika -popis 1981.	Broj stanovnika -popis 1991.	Površina km²	Gustoća st/km²
1	Belčići	112	106	0,60	175,92
2	Brebrovac	185	160	2,48	64,57
3	Brezari	85	79	1,08	73,48
4	Breznik Plešivički	143	143	2,10	68,12
5	Bukovac Svetojanski	111	113	1,62	69,60
6	Celine	67	83	1,03	80,74
7	Crna Mlaka	75	61	11,80	5,17
8	Cvetković	778	708	9,82	72,06
9	Čabdin	164	173	18,47	9,37
10	Čeglje	541	562	8,42	66,76
11	Črnilovec	142	140	3,47	40,36
12	Dolanjski Jarak	63	59	0,43	137,37
13	Domagović	471	433	8,99	48,18
14	Donja Reka	265	304	1,87	162,93
15	Donji Desinec	854	845	11,23	75,27
16	Draga Svetojanska	248	246	0,95	258,86
17	Dragovanščak	159	181	1,56	116,36
18	Goljak	172	141	2,47	57,12
19	Gorica Svetojanska	163	163	2,36	69,02
20	Gornja Kupčina	263	247	10,89	22,68
21	Gornja Reka	330	352	2,80	125,76
22	Gornji Desinec	432	516	2,37	217,29
23	Grabarak	-	6	2,87	2,09
24	Gračac Slavetićki	24	27	1,87	14,47
25	Guci Draganićki	555	564	3,52	160,36
26	Hrastje Plešivičko	113	140	1,60	87,26
27	Hrašća	229	187	3,79	49,30
28	Ivančići	280	287	4,37	65,61
29	Izimje	273	278	3,27	85,10
30	Jastrebarsko	4762	5380	19,56	275,07
31	Jurjevčani	151	126	2,37	53,06
32	Kupeć Dol	147	146	1,69	86,51
33	Lanišće	2	-	1,74	0,00
34	Lokošin Dol	65	83	0,54	153,03
35	Malunje	301	292	4,59	63,58
36	Miladini	85	79	0,97	81,62
37	Novaki Petrovinski	244	321	1,82	175,91
38	Orešje Okićko	58	22	2,68	8,22
39	Paljugi	52	41	1,41	29,08
40	Pavlovčani	229	229	2,61	87,76
41	Pesak	63	60	1,55	38,76
42	Petrovina	344	388	7,38	52,56
43	Plešivica	316	299	3,49	85,72
44	Prhoć	207	220	2,35	93,61
45	Prilipje	283	250	3,68	67,94
46	Prodin Dol	163	144	3,26	44,20
47	Rastoki	116	103	1,56	65,98
48	Redovje	41	42	0,75	56,02
49	Slavetić	222	163	5,17	31,51
50	Srednjak	79	68	1,14	59,86
51	Stankovo	462	402	4,99	80,54
52	Špigelski Breg	-	-	2,61	0,00
53	Tihočaj	18	10	2,80	3,57
54	Toplice	126	157	1,70	92,55
55	Vlaškovec	163	135	3,61	37,41
56	Volavje	456	499	6,27	79,61
57	Vranov Dol	193	173	2,21	78,38
58	Vukšin Šipak	507	461	3,16	145,92
59	Zdihovo	289	298	0,77	388,04
Ukupno:		17.441	17.895	226,50	79,01

GRAD SAMOBOR
R.br.	Naziv naselja	Broj stanovnika -popis 1981.	Broj stanovnika -popis 1991.	Površina km²	Gustoća st/km²
1	Beder	165	113	4,02	28,14
2	Bobovica	290	290	2,21	131,11
3	Braslovje	427	404	3,19	126,76
4	Bratelji	31	19	1,89	10,05
5	Bregana	1759	2344	2,81	834,16
6	Breganica	69	63	1,54	40,79
7	Brezovac Žumberački	80	46	6,48	7,10
8	Budinjak	20	17	2,20	7,72
9	Bukovje Podvrško	69	57	0,65	88,09
10	Celine Samoborske	244	262	0,94	279,20
11	Cerje Samoborsko	382	366	2,29	159,82
12	Cerovica	16	6	1,61	3,73
13	Dane	45	24	1,98	12,09
14	Dolec Podokićki	105	77	0,39	198,03
15	Domaslovec	577	692	1,76	393,76
16	Draganje Selo	111	89	1,26	70,80
17	Dragonoš	84	48	4,91	9,78
18	Drežnik Podokićki	259	235	4,09	57,41
19	Dubrava Samoborska	178	200	1,57	127,62
20	Falašćak	139	144	2,20	65,33
21	Farkaševec Samoborski	405	452	1,52	296,65
22	Galgovo	764	764	5,49	139,25
23	Golubići	69	34	8,57	3,97
24	Gornja Vas	123	78	3,29	23,68
25	Gradna	366	406	1,21	336,37
26	Grdanjci	337	316	4,26	74,11
27	Gregurić Breg	177	147	3,67	40,08
28	Hrastina Samoborska	556	645	1,00	646,85
29	Jarušje	189	156	6,98	22,35
30	Javorek	136	125	2,16	57,85
31	Kladje	518	699	4,09	171,05
32	Klake	401	343	5,07	67,70
33	Klokočevec Samoborski	447	433	1,43	303,43
34	Konšćica	308	246	1,78	138,38
35	Kostanjevec Podvrški	109	92	4,95	18,60
36	Kotari	96	88	0,97	90,81
37	Kravljak	37	28	4,83	5,80
38	Lug Samoborski	627	660	0,70	937,15
39	Mala Jazbina	368	418	1,36	307,42
40	Mala Rakovica	574	585	2,14	272,91
41	Mali Lipovec	106	105	2,88	36,44
42	Manja Vas	117	104	0,92	113,66
43	Medsave	242	242	1,92	125,73
44	Molvice	537	526	5,85	89,94
45	Noršić Selo	214	195	11,82	16,50
46	Novo Selo Žumberačko	74	51	4,15	12,28
47	Osredek Žumberački	34	25	2,09	11,97
48	Osunja	47	31	2,87	10,82
49	Otruševec	288	298	2,17	137,47
50	Pavučnjak	531	559	5,81	96,23
51	Petkov Breg	225	261	3,39	76,91
52	Podgrađe Podokićko	243	200	1,79	111,99
53	Podvrh	520	524	1,91	274,83
54	Poklek	75	75	3,47	21,64
55	Prekrižje Plešivičko	45	29	2,45	11,85
56	Rakov Potok	989	1005	6,82	147,28
57	Rude	1253	1208	6,99	172,91
58	Samobor	12.404	14.170	16,38	864,97
59	Samoborski Otok	605	630	5,64	111,63
60	Savršćak	190	165	3,23	51,04
61	Selce Žumberačko	20	12	3,07	3,91
62	Sječevac	65	46	4,47	10,28
63	Slani Dol	245	221	3,93	56,21
64	Slapnica	48	34	2,41	14,12
65	Slavagora	85	83	1,79	46,48
66	Smerovišće	83	116	1,16	100,41
67	Stojdraga	128	109	5,72	19,05
68	Sveti Martin Pod Okićem	239	249	1,31	189,54
69	Šimraki	7	6	2,03	2,95
70	Šipački Breg	64	58	2,22	26,11
71	Tisovac Žumberački	33	11	1,90	5,79
72	Velika Jazbina	208	219	0,24	928,48
73	Velika Rakovica	409	404	1,63	247,76
74	Veliki Lipovec	126	109	2,40	45,51
75	Višnjevec Podvrški	71	39	3,58	10,89
76	Vratnik Samoborski	110	123	2,28	53,87
77	Vrbovec Samoborski	295	297	3,10	95,87
78	Vrhovčak	255	267	1,49	178,62
Ukupno:		32.887	35.017	250,73	139,66

GRAD SVETI IVAN ZELINA
R.br.	Naziv naselja	Broj stanovnika -popis 1981.	Broj stanovnika -popis 1991.	Površina km²	Gustoća st/km²
1	Banje Selo	111	103	5,01	20,58
2	Berislavec	27	36	1,74	20,65
3	Biškupec Zelinski	773	827	2,68	308,23
4	Blaškovec	515	590	4,09	144,43
5	Blaževdol	361	361	3,58	100,74
6	Breg Mokrički	68	59	1,70	34,75
7	Brezovec Zelinski	140	108	1,89	57,25
8	Bukevje	90	80	2,41	33,24
9	Bukovec Zelinski	285	311	2,30	135,32
10	Bunjak	221	159	1,94	81,89
11	Curkovec	116	99	3,99	24,81
12	Črečan	185	183	0,67	271,63
13	Donja Drenova	396	394	2,80	140,97
14	Donja Topličica	84	73	0,23	320,29
15	Donja Zelina	454	538	4,66	115,47
16	Donje Orešje	588	580	6,40	90,68
17	Donje Psarjevo	347	333	1,37	243,53
18	Dubovec Bisaški	106	98	1,41	69,53
19	Filipovići	68	70	0,81	85,93
20	Goričanec	63	54	0,78	69,68
21	Goričica	97	221	1,37	161,45
22	Gornja Drenova	384	379	5,96	63,57
23	Gornja Topličica	103	95	1,97	48,35
24	Gornje Orešje	329	291	5,29	55,00
25	Gornje Psarjevo	531	476	8,03	59,27
26	Gornji Vinkovec	66	67	2,57	26,06
27	Hrastje	264	245	2,14	114,56
28	Hrnjanec	485	478	3,61	132,25
29	Kalinje	252	222	3,32	66,91
30	Keleminovec	154	137	0,89	153,56
31	Kladeščica	8	1	9,07	0,11
32	Komin	249	267	2,03	131,72
33	Krečaves	344	300	5,17	58,03
34	Križevčec	105	100	1,90	52,77
35	Laktec	224	197	2,36	83,54
36	Majkovec	201	168	4,37	38,47
37	Marinovec Zelinski	80	85	0,50	170,49
38	Mokrica Tomaševečka	52	42	4,92	8,54
39	Nespeš	324	364	2,24	162,16
40	Novakovec Bisaški	24	21	1,63	12,87
41	Novo Mjesto	153	149	4,38	34,02
42	Obrež Zelinski	81	59	4,62	12,78
43	Paukovec	364	339	7,96	42,59
44	Polonje	401	387	1,91	202,21
45	Polonje Tomaševečko	47	47	1,95	24,08
46	Prepolno	102	93	0,89	104,94
47	Pretoki	254	284	0,80	354,06
48	Radoišće	383	307	8,13	37,78
49	Salnik	88	64	2,37	26,97
50	Selnica Psarjevačka	148	157	1,43	110,07
51	Suhodol Zelinski	87	88	1,36	64,93
52	Sveta Helena	472	445	6,15	72,33
53	Sveti Ivan Zelina	2188	2535	3,94	643,58
54	Šalovec	155	144	1,21	118,90
55	Šulinec	176	162	1,26	128,92
56	Šurdovec	62	60	0,65	92,40
57	Tomaševec	218	211	2,85	73,92
58	Velika Gora	149	127	0,90	141,73
59	Vukovje Zelinsko	82	77	1,46	52,76
60	Zadrkovec	234	223	2,39	93,29
61	Zrinšćina	238	174	4,21	41,34
62	Žitomir	236	208	4,09	50,83
Ukupno:		15.592	15.552	184,68	84,21

GRAD VELIKA GORICA
R.br.	Naziv naselja	Broj stanovnika -popis 1981.	Broj stanovnika -popis 1991.	Površina km²	Gustoća st/km²
1	Bapča	122	139	1,68	82,86
2	Bukovčak	103	72	3,41	21,13
3	Buševec	1030	979	4,17	234,77
4	Cerovski Vrh	90	81	3,58	22,60
5	Cvetković Brdo	101	69	2,90	23,81
6	Črnkovec	217	262	4,62	56,67
7	Donja Lomnica	1387	1462	14,93	97,93
8	Donje Podotočje	164	205	3,10	66,03
9	Drenje Ščitarjevsko	188	193	2,23	86,64
10	Dubranec	333	320	12,76	25,07
11	Gornja Lomnica	214	309	2,49	124,00
12	Gornje Podotočje	191	232	2,93	79,21
13	Gradići	879	1518	1,90	797,21
14	Gudci	163	185	3,57	51,80
15	Gustelnica	165	147	3,63	40,47
16	Jagodno	227	272	1,86	146,54
17	Jerebić	103	77	3,78	20,39
18	Ključić Brdo	199	170	4,42	38,47
19	Kobilić	423	475	1,56	304,92
20	Kozjača	349	343	6,23	55,03
21	Kuče	893	1023	33,20	30,81
22	Lazi Turopoljski	7	80	3,40	23,50
23	Lazina Čička	357	341	6,97	48,89
24	Lekneno	213	197	3,12	63,19
25	Lukavec	909	1023	11,34	90,20
26	Mala Buna	279	283	2,01	141,14
27	Mala Kosnica	80	70	1,01	69,34
28	Markuševec Turopoljski	211	216	3,96	54,57
29	Mičevec	1089	1225	6,54	187,30
30	Mraclin	1057	1012	12,93	78,29
31	Novaki Ščitarjevski	128	143	2,65	53,90
32	Novo Čiče	645	852	6,54	130,22
33	Obrezina	371	384	1,79	214,83
34	Ogulinec	200	215	3,76	57,21
35	Okuje	343	384	4,71	81,55
36	Petina	220	216	1,84	117,56
37	Petravec	112	130	1,65	78,90
38	Petrovina Turopoljska	165	290	2,63	110,44
39	Poljana Čička	425	439	8,00	54,90
40	Prvonožina	59	49	1,37	35,65
41	Rakitovec	608	556	10,37	53,63
42	Ribnica	332	366	6,84	53,54
43	Sasi	136	150	1,67	89,90
44	Selnica Ščitarjevska	230	352	1,95	180,11
45	Sop Bukevski	139	103	2,06	49,88
46	Staro Čiče	472	691	3,02	228,48
47	Strmec Bukevski	380	355	5,82	61,05
48	Ščitarjevo	307	307	3,79	80,91
49	Šiljakovina	677	631	16,68	37,84
50	Trnje	49	54	1,46	37,09
51	Turopolje	753	851	4,64	183,34
52	Velika Buna	551	582	12,03	48,38
53	Velika Gorica	24.834	31.614	31,46	1.004,94
54	Velika Kosnica	206	282	2,13	132,48
55	Velika Mlaka	2210	2925	6,07	482,04
56	Vukomerić	158	88	3,83	22,99
57	Vukovina	611	856	5,84	146,61
58	Zablatje Posavsko	40	39	3,83	10,17
Ukupno:		47.104	56.884	328,65	173,08

GRAD VRBOVEC
R.br.	Naziv naselja	Broj stanovnika -popis 1981.	Broj stanovnika -popis 1991.	Površina km²	Gustoća st/km²
1	Banovo	114	107	0,69	155,85
2	Brčevec	510	503	4,99	100,84
3	Celine	608	737	2,32	317,28
4	Cerik	54	53	1,95	27,12
5	Cerje	212	229	0,96	237,59
6	Dijaneš	209	188	2,18	86,34
7	Donji Tkalec	97	94	3,95	23,82
8	Dulepska	193	166	1,86	89,45
9	Đivan	61	54	0,98	54,98
10	Gaj	464	442	6,18	71,57
11	Gornji Tkalec	245	206	4,22	48,77
12	Gostović	150	133	4,20	31,63
13	Graberanec	4	1	1,09	0,92
14	Graberšćak	90	85	1,63	52,11
15	Greda	140	113	3,50	32,28
16	Konak	163	166	3,70	44,92
17	Krkač	132	107	2,85	37,55
18	Kućari	56	54	0,40	135,38
19	Lonjica	919	878	14,93	58,81
20	Lovrečka Varoš	152	134	1,40	95,55
21	Lovrečka Velika	234	190	3,11	61,13
22	Luka	663	705	12,68	55,62
23	Lukovo	238	187	3,78	49,48
24	Marenić	60	63	2,19	28,77
25	Martinska Ves	469	472	2,39	197,53
26	Naselje Stjepana Radića	132	148	2,69	55,05
27	Negovec	267	230	6,91	33,29
28	Novo Selo	68	58	4,42	13,11
29	Peskovec	372	307	4,84	63,49
30	Pirakovec	130	116	3,04	38,15
31	Podolec	78	88	1,43	61,34
32	Poljana	485	447	10,47	42,70
33	Poljanski Lug	448	404	12,28	32,89
34	Prilesje	223	190	2,61	72,68
35	Samoborec	141	141	1,73	81,58
36	Savska Cesta	147	164	0,36	452,09
37	Topolovec	122	112	1,78	62,75
38	Vrbovec	3400	4149	10,20	406,66
39	Vrbovečki Pavlovec	300	355	3,06	116,12
40	Vrhovec	201	166	1,75	94,60
41	Žunci	187	161	3,34	48,19
Ukupno:		12.938	13.303	159,05	83,64

GRAD ZAPREŠIĆ
R.br.	Naziv naselja	Broj stanovnika -popis 1981.	Broj stanovnika -popis 1991.	Površina km²	Gustoća st/km²
1	Hruševec Kupljenski	552	450	3,02	149,02
2	Ivanec Bistranski	716	823	6,65	123,75
3	Jablanovec	868	1042	8,07	129,20
4	Kupljenovo	682	722	4,01	180,06
5	Lužnica	65	64	1,93	33,12
6	Merenje	113	186	1,82	101,93
7	Pojatno	958	1013	5,37	188,53
8	Šibice	385	742	2,77	268,14
9	Zaprešić	8201	15.678	18,96	826,94
Ukupno:		12.540	20.720	52,60	393,90

OPĆINA BEDENICA
R.br.	Naziv naselja	Broj stanovnika -popis 1981.	Broj stanovnika -popis 1991.	Površina km²	Gustoća st/km²
1	Bedenica	549	515	8,47	60,83
2	Beloslavec	336	330	4,35	75,88
3	Bosna	141	117	0,35	338,32
4	Omamno	161	161	1,39	116,05
5	Otrčkovec	58	55	0,97	56,49
6	Turkovčina	453	422	6,18	68,26
Ukupno:		1698	1600	21,70	73,72

OPĆINA BISTRA
R.br.	Naziv naselja	Broj stanovnika -popis 1981.	Broj stanovnika -popis 1991.	Površina km²	Gustoća st/km²
1	Bukovje Bistransko	375	384	3,11	123,52
2	Donja Bistra	771	825	11,20	73,67
3	Gornja Bistra	1420	1569	20,25	77,48
4	Novaki Bistranski	871	873	11,50	75,94
5	Oborovo Bistransko	729	794	2,39	331,74
6	Poljanica Bistranska	1011	1067	4,30	248,38
Ukupno:		5177	5512	52,74	104,51

OPĆINA BRCKOVLJANI
R.br.	Naziv naselja	Broj stanovnika -popis 1981.	Broj stanovnika -popis 1991.	Površina km²	Gustoća st/km²
1	Božjakovina	275	227	2,72	83,54
2	Brckovljani	494	696	2,52	276,62
3	Donje Dvorišće	74	71	1,57	45,11
4	Gornja Greda	268	321	2,92	110,08
5	Gornje Dvorišće	60	163	0,66	245,53
6	Gračec	485	603	3,73	161,63
7	Hrebinec	220	212	6,07	34,91
8	Kusanovec	73	51	1,14	44,85
9	Lupoglav	833	820	25,38	32,31
10	Prečec	259	209	9,47	22,08
11	Prikraj	280	321	3,14	102,12
12	Stančić	683	776	2,93	264,97
13	Štakorovec	255	253	6,01	42,11
14	Tedrovec	92	79	2,89	27,35
Ukupno:		4351	4802	71,14	67,50

OPĆINA BRDOVEC
R.br.	Naziv naselja	Broj stanovnika -popis 1981.	Broj stanovnika -popis 1991.	Površina km²	Gustoća st/km²
1	Brdovec	1815	1901	4,69	404,94
2	Donji Laduč	803	625	2,28	274,71
3	Drenje Brdovečko	664	660	7,13	92,61
4	Gornji Laduč	589	793	1,75	453,37
5	Harmica	266	190	0,55	344,67
6	Javorje	525	578	2,20	263,14
7	Ključ Brdovečki	583	573	3,20	179,23
8	Prigorje Brdovečko	725	986	4,82	204,72
9	Prudnice	523	526	2,61	201,44
10	Savski Marof	76	34	0,78	43,80
11	Šenkovec	537	626	0,90	699,12
12	Vukovo Selo	333	325	1,84	176,42
13	Zdenci Brdovečki	880	945	4,54	208,30
Ukupno:		8319	8762	37,27	235,10

OPĆINA DUBRAVA
R.br.	Naziv naselja	Broj stanovnika -popis 1981.	Broj stanovnika -popis 1991.	Površina km²	Gustoća st/km²
1	Bađinec	167	158	4,53	34,86
2	Brezje	140	119	1,74	68,26
3	Donji Marinkovac	117	99	1,86	53,18
4	Donji Vukšinac	122	144	1,76	82,02
5	Dubrava	1010	1309	4,41	296,68
6	Dubravski Markovac	209	191	6,41	29,79
7	Gornji Marinkovac	191	178	3,73	47,75
8	Gornji Vukšinac	162	99	5,31	18,66
9	Graberec	238	220	3,28	67,07
10	Habjanovac	228	182	4,77	38,16
11	Koritna	176	175	5,31	32,94
12	Kostanj	165	106	5,37	19,72
13	Kunđevac	-	106	1,25	84,77
14	Ladina	134	136	1,86	73,09
15	Mostari	191	176	10,86	16,21
16	Nova Kapela	318	247	13,25	18,64
17	Novaki	765	263	6,38	41,20
18	Paruževac	234	200	9,10	21,98
19	Pehardovac	57	45	2,31	19,50
20	Podlužan	176	167	2,46	67,83
21	Radulec	131	112	1,70	65,95
22	Stara Kapela	205	204	3,46	58,92
23	Svinjarec	93	76	4,93	15,42
24	Zetkan	221	204	1,98	103,03
25	Zgališće	217	196	1,61	121,71
26	Zvekovac	252	232	3,38	68,70
27	Žukovec	-	167	2,16	77,20
Ukupno:		5919	5511	115,18	47,85

OPĆINA DUBRAVICA
R.br.	Naziv naselja	Broj stanovnika -popis 1981.	Broj stanovnika -popis 1991.	Površina km²	Gustoća st/km²
1	Bobovec Rozganski	409	397	8,74	45,41
2	Donji Čemehovec	34	44	0,33	132,26
3	Dubravica	167	148	1,48	99,71
4	Kraj Gornji-sjeverni dio	123	150	1,52	98,52
5	Lugarski Breg	82	103	1,60	64,32
6	Lukavec Sutlanski	157	158	1,34	117,63
7	Pologi	131	85	0,91	93,03
8	Prosinec	134	116	0,66	175,35
9	Rozga	179	159	2,29	69,44
10	Vučilčevo	160	159	1,57	101,54
Ukupno:		1576	1519	20,46	74,25

OPĆINA FARKAŠEVAC
R.br.	Naziv naselja	Broj stanovnika -popis 1981.	Broj stanovnika -popis 1991.	Površina km²	Gustoća st/km²
1	Bolč	517	475	18,93	25,09
2	Brezine	297	236	3,73	63,24
3	Donji Markovac	80	51	14,39	3,54
4	Farkaševac	376	332	7,57	43,86
5	Ivančani	264	200	5,38	37,18
6	Kabal	202	199	9,10	21,87
7	Mački	132	122	2,24	54,50
8	Majur	131	117	2,80	41,84
9	Praščevac	177	151	3,12	48,33
10	Zvonik	130	109	2,13	51,16
11	Žabnica	258	189	4,26	44,35
Ukupno:		2564	2181	73,66	29,61

OPĆINA GRADEC
R.br.	Naziv naselja	Broj stanovnika -popis 1981.	Broj stanovnika -popis 1991.	Površina km²	Gustoća st/km²
1	Buzadovac	178	158	3,97	39,79
2	Cugovec	425	400	6,38	62,68
3	Festinec	84	79	4,64	17,02
4	Fuka	126	108	5,93	18,22
5	Grabrić	80	72	1,41	50,94
6	Gradec	475	442	6,16	71,72
7	Gradečki Pavlovec	453	404	4,65	86,85
8	Haganj	531	506	12,36	40,95
9	Lubena	137	116	2,19	53,01
10	Mali Brezovec	125	97	1,64	59,09
11	Podjales	214	195	1,67	116,50
12	Pokasin	74	60	1,69	35,60
13	Potočec	113	98	6,95	14,11
14	Remetinec	72	57	6,45	8,83
15	Repinec	291	254	2,82	90,22
16	Salajci	89	88	2,53	34,81
17	Stari Glog	154	120	2,74	43,81
18	Tučenik	144	124	5,14	24,11
19	Veliki Brezovec	209	206	4,41	46,68
20	Zabrđe	239	204	5,12	39,85
Ukupno:		4213	3788	88,85	42,64

OPĆINA JAKOVLJE
R.br.	Naziv naselja	Broj stanovnika -popis 1981.	Broj stanovnika -popis 1991.	Površina km²	Gustoća st/km²
1	Igrišće	566	612	9,02	67,87
2	Jakovlje	2533	2586	18,86	137,09
3	Kraljev Vrh	611	621	7,83	79,36
Ukupno:		3710	3819	35,71	106,95

OPĆINA KLINČA SELA
R.br.	Naziv naselja	Broj stanovnika -popis 1981.	Broj stanovnika -popis 1991.	Površina km²	Gustoća st/km²
1	Beter	261	225	1,61	140,18
2	Donja Purgarija	129	122	0,97	126,32
3	Donja Zdenčina	905	937	29,49	31,77
4	Goli Vrh	268	256	1,49	171,28
5	Gonjeva	54	56	0,83	67,84
6	Gornja Purgarija	112	93	1,62	57,26
7	Gornja Zdenčina	181	183	2,92	62,66
8	Klinča Sela	922	1057	5,71	185,05
9	Kozlikovo	91	104	2,20	47,21
10	Kupinec	955	937	23,34	40,14
11	Novo Selo Okićko	155	149	2,44	61,05
12	Poljanica Okićka	29	20	2,12	9,42
13	Repišće	350	282	1,96	144,20
14	Tržić	121	116	0,93	124,88
Ukupno:		4533	4537	77,64	58,44

OPĆINA KLOŠTAR IVANIĆ
R.br.	Naziv naselja	Broj stanovnika -popis 1981.	Broj stanovnika -popis 1991.	Površina km²	Gustoća st/km²
1	Bešlinec	361	327	3,77	86,63
2	Čemernica Lonjska	320	272	14,08	19,32
3	Donja Obreška	159	150	6,55	22,89
4	Gornja Obreška	115	86	3,29	26,14
5	Kloštar Ivanić	1946	2568	13,86	185,26
6	Križci	135	224	7,51	29,83
7	Lipovec Lonjski	356	297	5,75	51,61
8	Predavec	105	242	1,33	181,30
9	Sobočani	286	300	5,16	58,16
10	Stara Marča	139	132	15,20	8,69
11	Šćapovec	746	173	1,07	161,29
Ukupno:		4668	4771	77,59	61,49

OPĆINA KRAŠIĆ
R.br.	Naziv naselja	Broj stanovnika -popis 1981.	Broj stanovnika -popis 1991.	Površina km²	Gustoća st/km²
1	Barovka	41	29	0,75	38,77
2	Begovo Brdo Žumberačko	51	51	1,13	45,19
3	Brezarić	353	352	3,81	92,48
4	Brlenić	280	232	2,81	82,54
5	Bukovica Prekriška	77	64	1,54	41,46
6	Careva Draga	17	12	0,56	21,43
7	Čučići	37	10	2,58	3,87
8	Čunkova Draga	59	54	1,30	41,43
9	Dol	233	257	2,41	106,51
10	Donje Prekrižje	103	82	0,92	88,72
11	Gornje Prekrižje	78	76	2,22	34,29
12	Hrženik	173	154	0,64	240,45
13	Hutin	196	151	2,11	71,51
14	Jezerine	97	91	0,81	112,77
15	Konjarić Vrh	70	38	0,77	49,20
16	Kostel Pribićki	85	74	0,61	120,45
17	Krašić	817	768	2,67	287,29
18	Krnežići	93	76	0,74	102,79
19	Krupače	87	89	1,05	85,12
20	Kučer	73	51	1,19	42,98
21	Kurpezova Gorica	28	17	0,95	17,94
22	Medven Draga	65	54	0,56	95,61
23	Mirkopolje	130	137	7,15	19,16
24	Pećno	92	46	4,14	11,12
25	Pribić	403	371	7,92	46,82
26	Pribić Crkveni	147	173	1,05	164,91
27	Prvinci	46	41	1,75	23,49
28	Radina Gorica	59	39	0,28	138,26
29	Rude Pribićke	76	51	4,98	10,25
30	Staničići Žumberački	43	24	3,19	7,53
31	Strmac Pribićki	156	125	2,06	60,77
32	Svrževo	76	57	0,98	58,34
33	Vranjak Žumberački	18	9	3,83	2,35
Ukupno:		4359	3855	69,45	55,51

OPĆINA KRAVARSKO
R.br.	Naziv naselja	Broj stanovnika -popis 1981.	Broj stanovnika -popis 1991.	Površina km²	Gustoća st/km²
1	Barbarići Kravarski	135	123	4,71	26,12
2	Čakanec	130	90	3,85	23,36
3	Donji Hruševec	386	352	13,38	26,30
4	Gladovec Kravarski	160	188	9,53	19,72
5	Gornji Hruševec	280	223	8,36	26,68
6	Kravarsko	475	480	5,87	81,71
7	Novo Brdo	136	115	2,80	41,01
8	Podvornica	80	69	2,03	33,96
9	Pustike	146	149	5,62	26,52
10	Žitkovčica	56	53	1,86	28,51
Ukupno:		1984	1842	58,03	31,74

OPĆINA KRIŽ
R.br.	Naziv naselja	Broj stanovnika -popis 1981.	Broj stanovnika -popis 1991.	Površina km²	Gustoća st/km²
1	Bunjani	616	627	7,32	85,71
2	Donji Prnjarovec	97	70	2,87	24,41
3	Gornji Prnjarovec	305	333	1,98	168,08
4	Johovec	142	136	4,69	28,98
5	Konšćani	244	206	3,34	61,67
6	Križ	1655	1770	7,52	235,45
7	Mala Hrastilnica	116	105	1,54	68,28
8	Novoselec	1445	1595	4,41	361,91
9	Obedišće	664	672	2,81	238,93
10	Okešinec	522	446	5,71	78,16
11	Razljev	168	140	6,48	21,59
12	Rečica Kriška	395	385	20,62	18,67
13	Širinec	268	220	2,97	74,05
14	Šušnjari	189	147	5,47	26,88
15	Velika Hrastilnica	153	157	28,66	5,48
16	Vezišće	398	318	12,07	26,35
Ukupno:		7377	7327	118,46	61,85

OPĆINA LUKA
R.br.	Naziv naselja	Broj stanovnika -popis 1981.	Broj stanovnika -popis 1991.	Površina km²	Gustoća st/km²
1	Krajska Ves	181	153	1,86	82,26
2	Luka	376	362	3,86	93,67
3	Pluska	262	203	4,28	47,48
4	Vadina	237	262	4,55	57,55
5	Žejinci	374	393	2,62	150,11
Ukupno:		1430	1373	17,17	79,96

OPĆINA MARIJA GORICA
R.br.	Naziv naselja	Broj stanovnika -popis 1981.	Broj stanovnika -popis 1991.	Površina km²	Gustoća st/km²
1	Bela Gorica	225	162	1,24	130,92
2	Celine Pušćanske	181	89	1,42	62,82
3	Hrastina Brdovečka	117	148	1,81	81,94
4	Kraj Donji	476	458	2,37	193,22
5	Kraj Gornji-južni dio	185	226	2,30	98,41
6	Križ Brdovečki	249	309	2,81	109,91
7	Marija Gorica	139	138	1,32	104,66
8	Oplaznik	47	58	0,83	69,83
9	Trstenik Pušćanski	263	258	2,65	97,43
10	Žlebec Gorički	27	77	0,36	214,27
Ukupno:		1909	1923	17,10	112,49

OPĆINA ORLE
R.br.	Naziv naselja	Broj stanovnika -popis 1981.	Broj stanovnika -popis 1991.	Površina km²	Gustoća st/km²
1	Bukevje	420	404	8,90	45,42
2	Čret Posavski	52	78	2,92	26,68
3	Drnek	314	313	7,25	43,15
4	Obed	64	62	3,25	19,08
5	Orle	74	77	3,03	25,40
6	Ruča	357	302	7,23	41,76
7	Stružec Posavski	91	84	3,14	26,72
8	Suša	176	167	3,52	47,41
9	Veleševec	652	576	14,03	41,06
10	Vrbovo Posavsko	207	151	4,32	34,92
Ukupno:		2407	2214	57,61	38,43

OPĆINA PISAROVINA
R.br.	Naziv naselja	Broj stanovnika -popis 1981.	Broj stanovnika -popis 1991.	Površina km²	Gustoća st/km²
1	Bratina	856	737	33,64	21,91
2	Bregana Pisarovinska	227	220	5,29	41,59
3	Donja Kupčina	1381	1314	38,43	34,19
4	Dvoranci	248	222	9,34	23,76
5	Gorica Jamnička	206	167	8,11	20,59
6	Gradec Pokupski	148	141	3,66	38,49
7	Jamnica Pisarovinska	48	47	1,40	33,66
8	Lijevo Sredičko	213	175	5,19	33,75
9	Lučelnica	451	402	15,54	25,87
10	Pisarovina	405	451	12,05	37,42
11	Podgorje Jamničko	36	12	0,58	20,59
12	Selsko Brdo	157	121	3,74	32,38
13	Topolovec Pisarovinski	47	43	1,67	25,72
14	Velika Jamnička	167	155	6,35	24,39
Ukupno:		4590	4207	145,00	29,01

OPĆINA POKUPSKO
R.br.	Naziv naselja	Broj stanovnika -popis 1981.	Broj stanovnika -popis 1991.	Površina km²	Gustoća st/km²
1	Auguštanovec	246	193	6,27	30,77
2	Cerje Pokupsko	157	118	7,15	16,50
3	Cvetnić Brdo	38	25	1,13	22,13
4	Gladovec Pokupski	196	183	10,91	16,77
5	Hotnja	302	260	11,05	23,53
6	Lijevi Degoj	99	89	2,08	42,74
7	Lijevi Štefanki	331	335	8,95	37,45
8	Lukinić Brdo	492	402	19,64	20,47
9	Opatija	248	191	5,99	31,89
10	Pokupsko	338	289	6,44	44,91
11	Roženica	303	323	9,90	32,63
12	Strezojevo	196	157	9,90	15,86
13	Šestak Brdo	103	94	3,02	31,13
14	Zgurić Brdo	76	44	3,31	13,31
Ukupno:		3125	2703	105,73	25,57

OPĆINA PRESEKA
R.br.	Naziv naselja	Broj stanovnika -popis 1981.	Broj stanovnika -popis 1991.	Površina km²	Gustoća st/km²
1	Donja Velika	105	87	2,04	48,93
2	Gornja Velika	127	100	1,69	148,80
3	Gornjaki	126	93	3,64	24,74
4	Hruškovica	81	56	2,04	45,56
5	Kamenica	91	69	3,60	33,62
6	Kraljev Vrh	143	121	2,70	68,53
7	Krušljevec	145	113	2,74	41,20
8	Ledina	330	252	5,98	17,04
9	Pogančec	152	112	2,76	50,64
10	Preseka	153	140	2,70	14,82
11	Slatina	143	130	4,06	21,42
12	Srednja Velika	126	90	1,31	99,31
13	Strmec	40	40	0,99	70,04
14	Šelovec	194	165	3,66	45,12
15	Vinkovec	262	185	4,74	23,65
16	Žabnjak	121	102	3,21	17,46
Ukupno:		2339	1855	47,86	38,76

OPĆINA PUŠĆA
R.br.	Naziv naselja	Broj stanovnika -popis 1981.	Broj stanovnika -popis 1991.	Površina km²	Gustoća st/km²
1	Bregovljana	76	74	1,10	67,09
2	Donja Pušća	587	707	3,14	225,18
3	Dubrava Pušćanska	114	147	3,30	44,61
4	Gornja Pušća	380	468	2,98	157,02
5	Hrebine	327	304	2,23	136,24
6	Hruševec Pušćanski	273	274	2,99	91,73
7	Marija Magdalena	219	225	1,58	142,77
8	Žlebec Pušćanski	126	74	0,88	83,69
Ukupno:		2102	2273	18,20	124,91

OPĆINA RAKOVEC
R.br.	Naziv naselja	Broj stanovnika -popis 1981.	Broj stanovnika -popis 1991.	Površina km²	Gustoća st/km²
1	Baničevec	268	244	3,29	74,27
2	Brezani	162	149	2,12	70,29
3	Dropčevec	119	103	2,05	50,31
4	Dvorišće	221	187	4,36	42,90
5	Goli Vrh	49	46	3,80	12,11
6	Hruškovec	104	88	1,80	48,92
7	Hudovo	96	80	2,04	39,16
8	Kolenica	44	26	1,58	16,49
9	Lipnica	106	82	2,98	27,54
10	Mlaka	155	135	2,74	49,31
11	Rakovec	267	227	5,20	43,66
12	Valetić	92	69	3,16	21,82
Ukupno:		1683	1436	35,11	40,91

OPĆINA RUGVICA
R.br.	Naziv naselja	Broj stanovnika -popis 1981.	Broj stanovnika -popis 1991.	Površina km²	Gustoća st/km²
1	Čista Mlaka	75	237	1,77	133,75
2	Črnec Dugoselski	160	136	4,42	30,78
3	Črnec Rugvički	66	59	0,65	90,41
4	Donja Greda	112	118	4,19	28,13
5	Dragošička	43	136	2,08	65,54
6	Hrušćica	117	123	3,30	37,22
7	Jalševec Nartski	112	226	2,80	80,70
8	Ježevo	438	452	12,29	36,77
9	Nart Savski	33	85	1,60	53,00
10	Novaki Nartski	53	66	2,28	29,00
11	Novaki Oborovski	245	229	5,28	43,37
12	Obedišće Ježevsko	119	114	5,37	21,22
13	Oborovo	609	599	14,61	41,00
14	Okunšćak	160	217	1,17	185,75
15	Otok Nartski	71	108	1,53	70,39
16	Otok Svibovski	138	166	1,95	85,33
17	Preseka Oborovska	179	136	4,20	32,38
18	Prevlaka	119	106	4,85	21,87
19	Rugvica	585	600	12,05	49,80
20	Sop	274	352	1,28	274,80
21	Struga Nartska	155	204	2,24	91,09
22	Svibje	114	249	1,93	128,71
23	Trstenik Nartski	98	204	1,87	108,81
Ukupno:		4075	4922	93,73	52,51

OPĆINA STUPNIK
R.br.	Naziv naselja	Broj stanovnika -popis 1981.	Broj stanovnika -popis 1991.	Površina km²	Gustoća st/km²
1	Donji Stupnik	-	948	13,08	72,50
2	Gornji Stupnik	1917	1401	7,68	182,49
3	Stupnički Obrež	172	187	2,45	76,41
Ukupno:		2089	2536	23,20	109,31

OPĆINA SVETA NEDJELJA
R.br.	Naziv naselja	Broj stanovnika -popis 1981.	Broj stanovnika -popis 1991.	Površina km²	Gustoća st/km²
1	Bestovje	1695	1900	1,69	1.127,27
2	Brezje Samoborsko	614	772	2,50	308,55
3	Jagnjić Dol	292	296	1,98	149,87
4	Kalinovica	312	326	2,14	152,48
5	Kerestinec	949	1055	4,71	223,97
6	Mala Gorica	569	579	2,55	227,24
7	Novaki Samoborski	1062	1434	2,64	542,62
8	Orešje	727	857	3,33	257,45
9	Rakitje	1265	1615	5,12	315,46
10	Srebrnjak	87	83	0,96	86,44
11	Strmec Samoborski	2410	2704	7,41	364,98
12	Sveta Nedelja	889	981	3,01	325,97
13	Svetonedeljski Breg	142	153	0,77	199,49
14	Žitarka	199	233	2,64	88,29
Ukupno:		11.212	12.988	41,43	313,46

OPĆINA ŽUMBERAK
R.br.	Naziv naselja	Broj stanovnika -popis 1981.	Broj stanovnika -popis 1991.	Površina km²	Gustoća st/km²
1	Cernik	41	25	1,54	16,19
2	Donji Oštrc	201	161	5,52	29,16
3	Drašći Vrh	72	48	3,16	15,21
4	Glušinja	55	32	1,10	29,16
5	Gornji Oštrc	127	103	1,86	55,51
6	Grgetići	1	4	1,86	2,15
7	Grič	54	38	5,83	6,52
8	Hartje	80	64	1,73	37,04
9	Javor	46	40	0,71	56,52
10	Jezernice	8	-	9,79	0,00
11	Jurkovo Selo	144	140	3,21	43,66
12	Kalje	86	76	4,20	18,09
13	Kordići Žumberački	15	11	1,30	8,47
14	Kostanjevac	160	136	2,55	53,29
15	Kupčina Žumberačka	133	108	4,13	26,15
16	Markušići	30	25	1,40	17,88
17	Mrzlo Polje Žumber.	97	69	2,55	27,05
18	Petričko Selo	70	56	1,28	43,85
19	Plavci	25	10	1,11	9,02
20	Radinovo Brdo	48	23	3,90	5,89
21	Reštovo Žumberačko	35	33	2,94	11,22
22	Sopote	25	30	2,21	13,58
23	Sošice	205	122	14,60	8,36
24	Stari Grad Žumberački	23	5	4,44	1,13
25	Stupe	93	63	1,33	47,27
26	Tomaševci	67	43	6,39	6,73
27	Tupčina	102	101	3,89	25,96
28	Veliki Vrh	53	30	1,78	16,89
29	Visoće	57	33	1,58	20,87
30	Višći Vrh	85	88	2,23	39,38
31	Vlašić Brdo	9	19	0,99	19,14
32	Vukovo Brdo	25	18	1,44	12,51
33	Žamarija	53	52	0,38	135,84
34	Željezno Žumberačko	86	74	3,42	21,63
35	Žumberak	27	19	3,82	4,98
Ukupno:		2438	1899	110,17	17,24

B) SREDIŠNJE USLUŽNE FUNKCIJE

Stanovništvo se okuplja u pojedinim mjestima i područjima radi zadovoljavanja svojih egzistencijalnih potreba, a to su stanovanje, rad i druge osobne ili skupne potrebe. Ove posljednje se zajednički mogu svrstati u skupinu usluga (tercijarnih i kvartarnih djelatnosti).

Neke usluge služe samo stanovništvu dotičnog naselja i nemaju "gradotvorno" značenje. Ako pak njihov utjecaj prelazi granice naselja u kojima se nalaze i razvijaju, a to je najčešći slučaj kod gradova, tako da služe, osim stanovnicima tog grada, još i stanovnicima bliže i dalje okolice, onda postaju središnje uslužne funkcije.

U Hrvatskoj je, kad je riječ o prostornom planiranju, u većini prostornih planova bilo uglavnom prihvaćeno svrstavanje središnjih uslužnih funkcija u 8 skupina djelatnosti:

1. uprava, sudstvo i društveno-političke organizacije; 2. školstvo; 3. kultura, prosvjeta, umjetnost i znanost; 4. zdravstvo i socijalna zaštita; 5. financijske i druge slične uslužne djelatnosti; 6. trgovina; 7. obrt i usluge; 8. šport, rekreacija, zabava i odmor.

Unutar tih djelatnosti razvrstane su središnje uslužne funkcije na nekoliko stupnjeva. Neke se središnje uslužne funkcije javljaju u većem, a neke u manjem broju stupnjeva, dok su neke iz različitih temeljnih skupina djelatnosti međusobno povezane i javljaju se veoma često zajedno u pojedinim naseljima. Ima i takvih središnjih uslužnih funkcija koje se povezuju jedanput s višim, a drugi put s nižim stupnjem središnjih uslužnih funkcija druge temeljne skupine.

Poseban je razvitak središnjih uslužnih funkcija u Zagrebačkoj županiji. Naime, to je jedina županija u Hrvatskoj čije središte - sjedište grad Zagreb, nije sastavni dio te županije. Tako se velik broj središnjih uslužnih funkcija regionalne i županijske razine, koje služe i koriste stanovnicima Zagrebačke županije, ne nalaze u naseljima te županije, već se razvijaju u gradu Zagrebu, zajedno s onima međunarodne, državne i makroregionalne razine. Ipak, zbog toga što se zagrebačko metropolsko područje, kao posljedica širenja procesa suburbanizacije, sve više širi na dijelove prostora Zagrebačke županije, dolazi i do suprotnog procesa, kao i kod razvitka i razmještaja gospodarskih djelatnosti, kojim se u nekim središtima Zagrebačke županije osnivaju ispostave regionalnih i županijskih središnjih uslužnih funkcija i one se na taj način približavaju njihovim stanovnicima. Naime, i stanovnici ove županije također su se, dijelom spontano a dijelom organizirano, doselili u naselja Zagrebačke županije, a zapravo su, najčešće radom, usko i čvrsto povezani s gradom Zagrebom. Jasno da sve to utječe na posebnost razvijanja središnjih uslužnih funkcija u nekim skupinama tercijarnih i kvartarnih djelatnosti u središtima jedinica lokalne samouprave i u drugim manjim lokalnim središtima u Zagrebačkoj županiji.

Na području Zagrebačke županije sažeto se može razmotriti zastupljenost i razvitak središnjih uslužnih funkcija na sljedeći način:

Upravne funkcije odgovaraju novom političko-teritorijalnom ustroju u zemlji, odnosno organizaciji lokalne uprave i samouprave, a raspoređene su prema zakonskim i podzakonskim aktima od razine države, županije, preko gradova i općina do pojedinih naselja.

Na razini županije obavljaju se poslovi državne uprave i poslovi iz samoupravnog djelokruga koji su propisani odgovarajućim zakonima. Za obavljanje poslova državne uprave na području Zagrebačke županije ustrojeni su, osim onih smještenih u Zagrebu, i županijski uredi i ispostave u svim središtima gradova (8).

Posebnom uredbom na području Zagrebačke županije, kao i na cijelom teritoriju Hrvatske, smanjen je broj s prijašnjih 50 na 22 matična ureda, koji se danas nalaze u sjedištima svih osam gradova (Dugo Selo, Ivanić Grad, Jastrebarsko, Samobor, Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica, Vrbovec i Zaprešić), u sjedištima ili pomoćnim sjedištima 11 općina (Brdovečko Prigorje, Dubrava, Jakovlje, Kloštar Ivanić, Križ, Krašić, Orle, Pisarovina, Pokupsko, D. Pušća, Sveta Nedelja), a zadržani su i u tri prijašnja manja sjedišta (Bregana, Galgovo i Vukovina). U većini ostalih bivših matičnih ureda obavljaju se neki poslovi iz njihove nadležnosti samo u određene dane u tjednu.

Gradovi (8: Dugo Selo, Ivanić Grad, Jastrebarsko, Samobor, Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica, Vrbovec i Zaprešić) i Općine (26: Bedenica, Bistra, Brckovljani, Brdovec, Dubrava, Dubravica, Farkaševac, Gradec, Jakovlje, Klinča Sela, Kloštar Ivanić, Krašić, Kravarsko, Križ, Luka, Marija Gorica, Orle, Pisarovina, Pokupsko, Preseka, Pušća, Rakovec, Rugvica, Stupnik, Sveta Nedjelja i Žumberak) imaju gradsko/općinsko vijeće, gradsko/općinsko poglavarstvo, gradonačelnika/općinskog načelnika i upravna tijela koja obavljaju poslove lokalne samouprave na gradskoj, odnosno općinskoj razini, a smještena su u sjedištima tih teritorijalno-političkih jedinica. Mjesni odbori s vijećem mjesnog odbora, predsjednikom vijeća mjesnog odbora i mjesnim zborom građana djeluju u mjestima koja su ih osnovala (476).

Radi usporedbe potrebno je navesti da su već u prošlosti, u razdoblju dužem od jednog stoljeća, neka naselja obavljala upravne funkcije za pojedine političko-teritorijalne cjeline, ali dok su neka od njih nastavila obavljati te funkcije, druga su izgubila prethodno značenje.

Tako su 1886. godine, unutar tadašnje Zagrebačke županije, sjedišta kotara bila Dugo Selo, Velika Gorica, Jastrebarsko, Pisarovina, Samobor i Sveti Ivan Zelina, a unutar Bjelovarsko - križevačke županije i Križ, dok su središta općina bila Dugo Selo, Posavski Bregi, Velika Gorica, Orle, Cvetković, Jastrebarsko, Kalje, Krašić, Petrovina, Plješivica u G. Desincu, Sošice, Sveta Jana u Gorici, Pisarovina, Pokupsko, Podvrh u Samoboru, Rakov Potok u Kerestincu, Samobor, Bistra u Bistri Donjoj, Sveti Ivan Zelina, Brdovec, odnosno Dubrava i Ivanić Kloštar te je sa statusom grada bio Ivanić Grad.

Poslije II. svjetskog rata, 1952./1953. godine, funkciju središta kotara obavljali su Dugo Selo, Jastrebarsko, Samobor, Velika Gorica, Vrbovec i Zelina, dok su općinska središta, osim svih današnjih gradskih i općinskih središta (Jastrebarsko i Samobor sa statusom gradske općine), još bila: Graberje, Oborovo (umjesto Rugvice), Posavski Bregi, Čeglje-Novaki, Gorica Svetojanska, Gornji Desinec, Kalje, Kupinec, Petrovina, Plešivica, Sošice, Bregana, Galgovo, Poklek, Črnkovec, Dubranec, Novo Čiče, Veleševec (umjesto Orle), Vukovina, Brdovečko Prigorje (umjesto Brdovec), Srpska Kapela (današnja Nova Kapela), Donja Zelina i Komin. Većina tih naselja je s vremenom razvila i neke druge središnje uslužne funkcije na lokalnoj razini.

Osim navedenih upravnih funkcija, u nekim današnjim sjedištima jedinica lokalne samouprave, ali i u nekim drugim manjim središtima u Zagrebačkoj županiji, djeluju na gradskoj, a neke i na općinskoj i mjesnoj razini, još uprave i uredi za obranu, služba motrenja i obavješćivanja, ured za nacionalnu sigurnost, stožeri civilne zaštite, policijska uprava i policijske postaje, vatrogasna zajednica i vatrogasne postrojbe, porezna uprava i ispostave, postaja financijske policije, državni ured za reviziju, granična policija (Bregana, Sošice, Harmica i Savski Marof), carinska ispostava (Bregana Naselje, Bregana i Harmica - granični prijelaz), dopisništvo Hine, uprava Parka prirode Žumberak-Samoborsko gorje te Hrvatske telekomunikacije i Hrvatske pošte sa 51 poštanskim uredom (Dugo Selo, Ivanić Grad, Lijevi Dubrovčak, Graberje Ivanićko, Posavski Bregi, Jastrebarsko, Gorica Svetojanska, Samobor, Bregana, Sveti Martin pod Okićem, Sveti Ivan Zelina, Donja Zelina, Komin, Velika Gorica, Buševec, Donja Lomnica, Dubranec, Novo Čiče, Velika Kosnica, Vukovina, Vrbovec, Lonjica, Zaprešić, Kupljenovo, Bedenica, Donja Bistra, Savski Marof, Šenkovec, Dubrava, Nova Kapela, Dubravica, Farkaševac, Gradec, Jakovlje, Donja Zdenčina, Kloštar Ivanić, Krašić, Kravarsko, Križ, Novoselec, Luka, Orle, Pisarovina, Pokupsko, Preseka, Donja Pušća, Rakovec, Oborovo, Sveta Nedelja, Kostanjevac, Kalje i Sošice).

Pravosudne funkcije organizirane su i razmještene u skladu s uspostavljanjem pravosuđa, kao jednog od tri samostalna segmenta hrvatske vlasti, također na temelju zakona i podzakonskih akata i na razini županije, gradova i općina. Tek su u začetku one na županijskoj razini u Zagrebačkoj županiji.

Tako na tom području djeluje po 8 općinskih i prekršajnih sudova (Dugo Selo, Ivanić Grad, Jastrebarsko, Samobor, Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica, Vrbovec i Zaprešić), a u osnivanju je Županijski sud u Velikoj Gorici. Tom razmještaju uglavnom odgovaraju općinska državna odvjetništva, odvjetnički uredi i javnobilježnička službena sjedišta (15 bilježnika: Dugo Selo 2, Jastrebarsko, Ivanić Grad, Pisarovina, Samobor 2, Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica 3, Vrbovec, Dubrava, Zaprešić i Brdovec). U naselju Turopolje nalazi se Zavod za preodgoj maloljetnika Turopolje šireg značenja.

U skladu s novim zakonskim odredbama djeluje nekoliko stotina različitih udruga građana, podružnica političkih stranaka, sindikata, komora, strukovnih udruženja, saveza, turističkih zajednica, zaklada, fondacija i humanitarnih udruga, raznih društava i klubova, te drugih društvenih organizacija na svim razinama središta.

U Zagrebačkoj županiji djeluje više vjerskih zajednica, ali najviše je zastupljena Katolička crkva s brojnim institucijama na dekanatskoj i župskoj razini, uključujući i razne samostanske redove (redovnika i redovnica) te razne socijalne i dobrotvorne ustanove (Karitas i druge).

Zagrebačka županija se nalazi u sastavu Zagrebačke nadbiskupije i metropolije. Ima 62 rimokatoličke župe, čiji se župni uredi nalaze u sljedećim naseljima: Bedenica, Bistra-Poljanica Bistranska, Brckovljani, Brdovec, Donja Lomnica, Donja Zelina, Dubranec, Dubrava, Dugo Selo, Gorica Svetojanska, Gornje Prekrižje, Gornji Desinec, Gradec, Ivanić Grad, Jamnica Pisarovinska, Jastrebarsko (2), Kalje-Mrzlo Polje, Kloštar Ivanić, Kotari, Kraljev Vrh, Krašić, Kravarsko, Križ, Kupinec, Lovrečka Varoš, Lug Samoborski, Luka, Lukavec, Marija Gorica, Novo Čiče, Oborovo, Okićka Sveta Marija Repišće, Oštrc, Petrovina, Plešivica, Pokupsko, Preseka, Pribić, D. Pušća, Rakovec, Rakov Potok, Rozga, Rude, Samobor, Savski Nart-Jalševec Nartski, Slavetić, Stupnik, Sveta Nedelja, Sveti Ivan Zelina, Sveti Martin pod Okićem, Šćitarjevo, Veleševec-Orle, Velika Gorica (3), Velika Mlaka, Vrbovec, Vukovina, Zaprešić (2) i Zdenčina-Klinča Sela.

Muški redovnički samostani (2) nalaze se u Jastrebarskom i Samoboru, dok je 12 ženskih samostana smješteno u naseljima Velika Gorica, Kloštar Ivanić (2), Sveta Nedelja, Ivanić Grad, Sveti Ivan Zelina, Gradec, Lovrečina - Lovrečka Velika, Zaprešić, Jastrebarsko, Krašić i Samobor, gdje redovnice obavljaju brojne poslove i pružaju razne, najčešće karitativne usluge.

Na području Zagrebačke županije se nalazi i Žumberački vikarijat Križevačke eparhije za grkokatoličke vjernike sa 5 župa (Mrzlo Polje, Pećno, Pribić, Sošice i Stojdraga) i samostanom sestara bazilijanki u Sošicama.

Djeluju i neke druge vjerske zajednice sa svojim posebnim ustrojstvom, ali s malom zastupljenosti i značenjem u ovom prostoru.

Obrazovno-prosvjetne, visokoškolske i znanstvene, kulturne i umjetničke aktivnosti razvijaju se kroz veći broj institucija, također raznih razina, već prema tome jesu li namijenjene odgoju i naobrazbi djece predškolskog uzrasta, mlađoj ili starijoj školskoj djeci, studentima ili odraslim stanovnicima ovog područja, ali i onim povremenim posjetiteljima pojedinih naselja u ovoj županiji. Njihova je veća zastupljenost u sjedištima gradova i općina, ali djeluju i u nekim drugim manjim lokalnim središtima. U sjedištima nekih gradova počele su se razvijati i neke usluge ove skupine regionalne-županijske i više razine.

Predškolski odgoj i naobrazba

Predškolski odgoj i naobrazba obuhvaćaju programe odgoja, naobrazbe, zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne skrbi koja se ostvaruje u dječjim vrtićima. U Zagrebačkoj županiji djeluju 44 dječja vrtića, i to u svim sjedištima gradova: Dugo Selo (2), Ivanić Grad (2), Jastrebarsko (3), Samobor (3), Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica (8), Vrbovec i Zaprešić (4), te još u sljedećim naseljima: Graberje Ivanićko, Posavski Bregi, Kloštar Ivanić, Križ, Novoselec, Bregana, Rakitje, Strmec Samoborski, Buševec, Donja Lomnica, Mraclin, Velika Mlaka, Dubrava, Brdovec i Luka. Širenje njihove mreže u ovom prostoru tek se očekuje.

Osnovno školstvo

Na području Zagrebačke županije djeluje 41 matična osnovna škola i 81 područni razredni odjel u istom tolikom broju naselja s ukupno oko 30.000 učenika i oko 1.600 učitelja. Matične osnovne škole se nalaze u svim sjedištima gradova: Dugo Selo, Ivanić Grad (2), Jastrebarsko, Samobor (2), Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica (4), Vrbovec (2) i Zaprešić (2), u sljedećoj polovici sjedišta općina: Donja Pušća, Dubrava, Rugvica, Gradec, Jakovlje, Klinča sela, Krašić, Kravarsko, Pisarovina, Pokupsko, Sveta Nedelja, Kloštar Ivanić i Križ te u nekim drugim manjim lokalnim središtima: Bregana, Poljanica Bistranska, Donja Zelina, Božjakovina, Kupljenovo, Prigorje Brdovečko, Rude, Sveti Martin pod Okićem, Šenkovec, Velika Mlaka, Vukovina, Šćitarjevo i Graberje Ivaničko. U općinama Bedenica, Dubravica, Farkaševac, Luka, Marija Gorica, Orle, Preseka, Rakovec, Stupnik i Žumberak nema matične osnovne škole, jer nema dovoljan broj djece - učenika, nego su samo područni razredni odjeli neke matične osnovne škole iz susjednoga grada ili općine.

Osnovno glazbeno obrazovanje provodi se u glazbenim školama u Ivanić Gradu, Samoboru, Velikoj Gorici i Vrbovcu. Mora se očekivati njihovo daljnje osnivanje i širenje u većim središtima.

Prikaz matičnih osnovnih škola i pripadajućih područnih razrednih odjela, prema njihovim sjedištima, vidljiv je iz sljedeće tablice:

R. br.	Naziv škole	Sjedište	Područni razredni odjel
1.	OŠ DUGO SELO	DUGO SELO	-
2.	OŠ LJUBE BABIĆA	JASTREBARSKO	PRO Cvetković PRO Domagović PRO Čeglje PRO Volavje PRO Petrovina PRO Sveta Jana PRO Plešivica PRO Desinec
3.	OŠ BOGUMILA TONIJA	SAMOBOR	PRO Farkaševac PRO Mirnovec
4.	OŠ SV. MARTIN POD OKIĆEM	SV. MARTIN POD OKIĆEM	PRO Klake PRO Pavučnjak
5.	OŠ SAMOBOR	SAMOBOR	PRO Celine PRO Smerovišće
6.	OŠ MILANA LANGA	BREGANA	PRO Grdanjci PRO Novo Selo PRO Noršić Selo
7.	OŠ RUDE	RUDE	PRO Manja Vas
8.	OŠ EUGENA KVATERNIKA	VELIKA GORICA	PRO Lukavec PRO Dubranec PRO Cerovski Vrh
9.	OŠ JURJA HABDELIĆA	VELIKA GORICA	PRO Šiljakovina PRO V. Buna
10.	OŠ VUKOVINA	VUKOVINA	PRO Buševec PRO Mraclin PRO Novo Čiče PRO Rakitovec PRO Bukevje PRO Veleševec
11.	OŠ NIKOLE HRIBARA	VELIKA GORICA	PRO Gradići PRO Lomnica
12.	OŠ EUGENA KUMIČIĆA	VELIKA GORICA	-
13.	OŠ VELIKA MLAKA	VELIKA MLAKA	PRO Mičevec
14.	OŠ SLAVKA KOLARA	KRAVARSKO	PRO D. Hruševec PRO G. Hruševec PRO Kozjača
15.	OŠ POKUPSKO	POKUPSKO	PRO Hotnja
16.	I OŠ VRBOVEC	VRBOVEC	PRO Banovo PRO Dijaneš PRO G. Tkalec PRO Rakovec PRO Preseka
17.	II OŠ VRBOVEC	VRBOVEC	PRO Lonjica PRO Negovec PRO Poljana PRO P. Lug
18.	OŠ ŠĆITARJEVO	ŠĆITARJEVO	-
19.	OŠ ANTUNA AUGUSTINČIĆA	ZAPREŠIĆ	PRO Brdovec
20.	OŠ LUDEVITA GAJA	ZAPREŠIĆ	PRO Pojatno
21.	OŠ BISTRA	POLJANICA BISTRANSKA	PRO G. Bistra PRO Jablanovec
22.	OŠ DRAGUTINA DOMJANIĆA	SV. IVAN ZELINA	PRO Bedenica PRO Komin PRO Prepolno PRO Radoišće
23.	OŠ K.Š. ĐALSKOG	DONJA ZELINA	PRO Psarjevo
24.	OŠ IVANA PERKOVCA	ŠENKOVEC	PRO Drenje
25.	OŠ I. B. MAŽURANIĆ	PRIGORJE BRDOVEČKO	PRO M. Gorica PRO Laduč
26.	OŠ RUGVICA	RUGVICA	-
27.	OŠ STJEPANA RADIĆA	BOŽJAKOVINA	PRO Lupoglav
28.	OŠ KUPLJENOVO-LUKA	KUPLJENOVO	PRO K. Hruševac PRO Luka
29.	OŠ PUŠĆA	PUŠĆA	PRO Dubravica
30.	OŠ SVETA NEDJELJA	SVETA NEDJELJA	PRO Strmec PRO Rakitje PRO Rakov Potok PRO Kerestinec
31.	OŠ KLINČA SELA	KLINČA SELA	PRO Repišće PRO Kupinec
32.	OŠ VLADIMIRA NAZORA	PISAROVINA	PRO D. Kupčina PRO Bratina
33.	OŠ K.A. STEPINCA	KRAŠIĆ	PRO Vukšin Šipak PRO Kostanjevac PRO Kalje
34.	OŠ GRADEC	GRADEC	PRO Cugovec PRO Haganj PRO Repinec PRO Tučenik
35.	OŠ DUBRAVA	DUBRAVA	PRO Nova Kapela PRO Farkaševac PRO Bolč
36.	OŠ JAKOVLJE	JAKOVLJE	PRO Kraljev Vrh PRO Igrišće
37.	OŠ BRAĆE RADIĆ	KLOŠTAR IVANIĆ	-
38.	OŠ MILKE TRNINE	KRIŽ	PRO Novoselec
39.	OŠ ĐURE DEŽELIĆA	IVANIĆ GRAD	-
40.	OŠ STJEPANA BASARIČEKA	IVANIĆ GRAD	PRO Posavski Bregi
41.	OŠ JOSIPA BADALIĆA	GRABERJE IVANIĆKO	-

Izvor: Ured za prosvjetu, kulturu, informiranje, šport i tehničku kulturu Zagrebačke županije,1999.

Srednje školstvo

Obrazovni procesi u Zagrebačkoj županiji odvijaju se sukladno pozitivnim zakonskim propisima, što se vidi u organizaciji i izvođenju srednjeg školstva. Najjača srednjoobrazovna središta su Samobor i Velika Gorica sa po četiri srednje škole, dok središta gradova Ivanić Grad, Jastrebarsko, Sveti Ivan Zelina i Vrbovec imaju po jednu srednju školu. U Dugom Selu i Zaprešiću tek se planira izgradnja srednje škole. Općine nemaju srednjih škola. Srednje škole na području Zagrebačke županije pohađa oko 6.500 učenika i u njima radi oko 480 nastavnika. Time se ova skupina usluga srednje regionalne - županijske razine znatno približila velikom broju svojih korisnika, što se, dakako, može još više poboljšati.

Tablični prikaz srednjih škola u Zagrebačkoj županiji:

R. BR.	SREDNJA ŠKOLA	SJEDIŠTE
1.	SŠ Ivana Šveara Ivanić Grad	Ivanić Grad
2.	SŠ Jastrebarsko Jastrebarsko	Jastrebarsko
3.	Ekonomska škola Samobor	Samobor
4.	Gimnazija A. G. Matoša	Samobor
5.	Srednja strukovna škola Samobor	Samobor
6.	Ekonomska škola Velika Gorica	Velika Gorica
7.	Gimnazija Velika Gorica	Velika Gorica
8.	Srednja strukovna škola Velika Gorica	Velika Gorica
9.	Zrakoplovna tehnička škola Rudolfa Perešina	Velika Gorica
10.	Srednja škola Vrbovec	Vrbovec
11.	Srednja škola D. Stražimira	Sveti Ivan Zelina
12.	Srednja glazbena škola “Ferdo Livadić”	Samobor

Izvor: Ured za prosvjetu, kulturu, informiranje, šport i tehničku kulturu Zagrebačke županije,1999.

Ostale odgojno - obrazovne ustanove

Od ostalih odgojno - obrazovnih institucija na području Zagrebačke županije još djeluju Učenički dom u Ivanić Gradu, Srednja glazbena škola u Samoboru, Centar za obrazovanje odraslih i Škola stranih jezika u Velikoj Gorici, a od posebnih odgojno - obrazovnih ustanova širega značenja: Centar za smještaj i rehabilitaciju Stančić, Zavod za preodgoj maloljetnika (osnovna i srednja strukovna škola) u Turopolju i Centar za odgoj, obrazovanje i osposobljavanje omladine u Lugu Samoborskom. Posebna je uloga Nastavnog centra Rakitje.

Više i visoko školstvo

Na području Zagrebačke županije nema visokoškolskih nastavnih institucija. Iz područja znanstveno-istraživačke djelatnosti u Jastrebarskom djeluje Šumarski institut, u Rugvici se nalazi radna istraživačka jedinica Zavoda za kukuruz Instituta za oplemenjivanje i proizvodnju bilja iz Zagreba (dorada sjemena), a u Pleševici jedinica Centra medicinskih znanosti Kliničkog bolničkog centra Zagreb.

Na području Zagrebačke županije, iako djeluju razne i brojne kulturne ustanove, ima još znatnih mogućnosti njihovom razvitku. U sjedištima gradova nalaze se i djeluju domovi kulture, otvorena pučka učilišta, muzeji, galerije, kinematografi, lokalne radiopostaje, kulturno-umjetnička društva, knjižnice i čitaonice i druge kulturne institucije, kao i udruge tehničke kulture. U sjedištima općina uglavnom se nalaze društveni domovi s knjižnicom i čitaonicom, kulturno-umjetnička društva i po neka javna ustanova iz kulture. Društvene domove ili prostorije za društveno okupljanje imaju brojna druga naselja, dok u nekima od njih djeluju kulturno-umjetnička društva i još po koja druga ustanova iz kulture lokalnog značenja.

Na području Zagrebačke županije djeluju sljedeće ustanove u kulturi, prema djelatnostima:

Muzejsko-galerijska djelatnost

1. Muzej Brdovec u sklopu kojeg djeluje Galerija Matije Skurjenija u Zaprešiću

2. Muzej Sv. Ivan Zelina

3. Muzej Turopolja

4. Samoborski muzej

5. Zavičajni muzej Donja Kupčina - etnografski muzej na otvorenom, Pisarovina

U općini Jakovlje postoji Galerija Dvorac u kojoj djeluju umjetnici HDLU-a, a u gradu Jastrebarsko djeluje gradski muzej koji nije registriran kao posebna ustanova u kulturi.

Bibliotečna djelatnost

1. Gradska knjižnica Samobor

2. Knjižnice grada Zagreba - Knjižnica Ante Kovačića Zaprešić

3. Knjižnica Narodnog sveučilišta Ivanić Grad

4. Knjižnica Narodnog sveučilišta Velika Gorica

5. Knjižnica Narodnog sveučilišta Vrbovec

6. Gradska knjižnica Sv. Ivan Zelina

7. Knjižnica Pučkog učilišta Dugo Selo

8. Knjižnica Centra za kulturu Jastrebarsko

9. Knjižnica Centra za kulturu Križ

Književnost i nakladnička djelatnost

Na području Zagrebačke županije djeluje stotinjak poduzeća koja se bave nakladničkom i izdavačkom djelatnošću. Neka od njih su: "Rekontra" d.o.o, "Agara" d.o.o., ""DZ Promet" d.o.o., "Sezna" d.o.o., "Zlatni ključ" d.o.o., "Bauer Co." Samobor, "Mabacom" Samobor, "Boks" ambalaža Velika Gorica, "C.B. Print" Samobor, "Horvat" Samobor i drugi.

Pučka učilišta i centri za kulturu

1. Narodno sveučilište Ivanić Grad

2. Narodno sveučilište Velika Gorica

3. Narodno sveučilište Vrbovec

4. Pučko otvoreno učilište Samobor

5. Pučko otvoreno učilište Zaprešić

6. Pučko otvoreno učilište Zelina

7. Pučko učilište Dugo Selo

8. Centar za kulturu Jastrebarsko

9. Centar za kulturu Križ

Kinematografija

1. kino u Ivanić Gradu je sastavu Narodnog sveučilišta Ivanić Grad

2. kino u Samoboru je u sastavu Pučkog otvorenog učilišta Samobor

3. kino u Jastrebarskom je u sastavu Centra za kulturu Jastrebarsko

4. kino u Zaprešiću je u sastavu Pučkog otvorenog učilišta Zaprešić

5. kino "Gorica" u Velikoj Gorici je u sastavu NS Velika Gorica

6. kino u Vrbovcu je u sastavu Narodnog sveučilišta Vrbovec

7. kino "Feral" u Sv. Ivanu Zelini je privatno

Scenska umjetnost i glazba

Kulturno-umjetničke udruge koje se amaterski bave scenskom umjetnošću su:

1. Amatersko kazalište "Janus", Ivanić Grad

2. Amatersko kazalište "Josip Badalić", Križ

3. Amatersko lutkarsko kazalište "Lutonjica Toporko", Samobor

4. KUD "Dučec", Mraclin

5. KUD "Glas Posavine", Veleševec

6. KUD "Kupljenovo", Kupljenovo

7. KUD "Slavuj", Bukevje

8. Ogranak "Seljačke sloge" Buševec

9. Plesna grupa "Burka", Samobor

10. Plesna grupa "Mega Blast", Velika Gorica

11. Hrvatsko pjevačko društvo "Zelina", Sveti Ivan Zelina

12. KUD “Driejnek”, Nespeš

13. KUD “Trninica”, Donja Zelina

14. Zelinsko amatersko kazalište “Zamka”, Sveti Ivan Zelina.

Izvor: Upravni odjel za društvene djelatnosti Zagrebačke županije,1999. godine

Na prostoru Zagrebačke županije, u okviru Zajednice športskih udruga i saveza, djeluje više od 300 pojedinačnih športskih klubova (udruga) - raznih športskih grana na državnoj, županijskoj i lokalnoj razini natjecanja. Održavaju se međunarodne, državne, regionalne i lokalne športske priredbe, izgrađeni su odgovarajući športski objekti i igrališta, te neki sadržaji vezani za rekreaciju, zabavu i odmor svih uzrasta stanovništva i posjetitelja ovog područja. U tom pogledu su najbolje organizirana i opremljena gradska središta, ali ipak još nedostaje znatan broj športskih objekata potrebnih školama i ostalim stanovnicima - za športske aktivnosti u slobodnom vremenu.

Značajniji športski objekti na području Zagrebačke županije:

Zaprešić	športski centar - nogometni stadion, dvorana, teniski tereni, kuglana, konjički klub, motokros-staza u Prigorju Brdovečkom, kros-staza u Ključu
Ivanić Grad	kuglana, nogometno igralište, teniski tereni, školsko športska dvorana uz srednjoškolski centar “Ivan Švear”
Jastrebarsko	motocross staza u Mladini, športsko rekreacijski centar Svetojanske toplice, školsko-športska dvorana, streljana, teniski tereni, nogometno igralište, ribnjaci, konjički klub, golfsko igralište u Mirkopolju
Samobor	nogometni stadion Samobor, športska dvorana OŠ "Bogumil Toni" s tri dvorane: velika s gledalištem za 1000 posjetitelja, borilačka dvorana s tri borilišta i gledalištem za 100 posjetitelja i korektivna dvorana; teniski centar TK Samobor 1890, športsko-rekreacijski centri Šmidhen i Vugrinšćak, igralište za odbojku na pijesku, brojna teniska igrališta, motokros-staza Helena, školsko-šporske dvorane, konjički klub
Sv. Ivan Zelina	športsko-rekreacijski centar, teniski tereni, bodibilding i fitnes-centar, nogometno igralište, športska dvorana, motokros-staza Prodanec, ribnjaci, streljane Čegci i Blaškovec
Velika Gorica	7 školsko-športskih dvorana, športsko-rekreacijski centar Velika Gorica, stadion Radnik, kuglana, atletska staza, teniski tereni, teretane, bodibilding i fitnes-centri, streljana Streljačkog društva Turopolje u Lukavcu
Vrbovec	fitnes-centar gym, kuglana, streljana, teniski tereni, nogometni stadion
Dugo Selo	nogometno igralište, teniska igrališta

Izvor: Upravni odjel za društvene djelatnosti Zagrebačke županije,1999. godine

Zdravstvena zaštita i socijalna skrb razvijaju se kroz djelovanje institucija primarne, specijalističko-konzilijarne i bolničke zdravstvene zaštite te socijalne skrbi, odnosno kroz rad odgovarajućih institucija.

Na području Zagrebačke županije, u djelokrugu zdravstvene zaštite stanovništva na županijskoj razini, u svim sjedištima gradova (8) djeluju domovi zdravlja, gdje se obavljaju zdravstvene usluge primarnog tipa, hitne medicinske pomoći, sanitetskog prijevoza, te određenih oblika specijalističko - konzilijarne zdravstvene zaštite koje nije moguće organizirati u okviru cjelovite polikliničke konzilijarne zdravstvene zaštite.

Primarni tip zdravstvene zaštite (opća medicinska služba, stomatološka služba, patronažna služba i dr.) obavlja se u još 44 zdravstvene stanice - ambulante, i to u svim općinskim središtima (osim u općinama Bedenica, Jakovlje i Marija Gorica), te još u sljedećim naseljima: Božjakovina, Donja Zdenčina, Graberje Ivaničko, Posavski Bregi, Bukovac Svetojanski, Bregana, Budinjak, Galgovo, Rude, Črnkovec, Donja Lomnica, Dubranec, Mraclin, Turopolje, Velika Mlaka, Lonjica, Ivanec Bistranski, Kupljenovo, Gornja Bistra, Prigorje Brdovečko, Šenkovec, Kalinovica i Strmec Samoborski.

Na području Županije djeluju 24 ljekarne, i to u svih 8 sjedišta gradova, u sjedištima općina: Bistra, Brckovljani, Dubrava, Jakovlje, Klinča Sela, Kloštar Ivanić, Krašić, Križ, Pisarovina, Rugvica i Sveta Nedjelja te u naseljima: Bregana, Buševec, Velika Mlaka, Prigorje Brdovečko i Strmec Samoborski.

Prema podacima od 31.12.1995., u zdravstvenim institucijama u Zagrebačkoj županiji radilo je ukupno 268 doktora medicine, 127 zubnih terapeuta i 81 farmaceut.

Centri za socijalnu skrb, ispostave Zavoda za zapošljavanje, područni uredi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i ispostave Republičkog fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika djeluju u svih osam sjedišta gradova na području ove županije.

Domovi umirovljenika u Dugom Selu, Velikoj Gorici i Vrbovcu i Dom starih i nemoćnih kod sestara milosrdnica u Šibicama (Zaprešić) ustanove su socijalne skrbi sa zadaćom pružanja usluga organiziranog stanovanja, prehrane, pomoći i njege, socijalnog rada i zdravstvene zaštite starim i nemoćnim stanovnicima tih područja unutar Zagrebačke županije.

Na ovom području još se nalaze i djeluju sljedeće zdravstvene institucije i ustanove socijalne skrbi širega značenja: Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Naftalan u Ivanić Gradu, Bolnica za kronične dječje bolesti u Gornjoj Bistri, Ambulanta Zavoda za tuberkulozu i slične bolesti u Jastrebarskom, Zdravstvena ambulanta za prognanike u Velikoj Kosnici, Klinički bolnički centar Zagreb - Centar medicinskih znanosti u Plešivici, Ustanova za zdravstvenu njegu i rehabilitaciju u Pribiću, Centar za smještaj i rehabilitaciju Stančić u Dugom Selu, Centar za odgoj, obrazovanje i osposobljavanje omladine u Lugu Samoborskom i Dječji dom u Donjem Laduču.

Među financijskim, prometnim, trgovinskim, obrtničkim, ugostiteljskim, turističkim, komunalnim i drugim poslovnim i uslužnim institucijama djeluju one koje imaju veće i manje nadlokalno značenje, kao i one koje imaju lokalni karakter i trebaju biti bliže stanovništvu ove županije.

Tako se u svih 8 sjedišta gradova nalaze ispostave Zavoda za platni promet, centrale ili ispostave poslovnih banaka ili štedionica, mjenjačnice, ispostave osiguravajućih zavoda, Hrvatske lutrije i još nekih sličnih poslovnih uslužnih institucija. Osim toga, ispostave Zavoda za platni promet još se nalaze u općinskim središtima Dubrava, Križ i Donji Stupnik. Razne poslovne banke imaju svoje ispostave još u lokalnim središtima Donja Bistra, Dubrava, Kloštar Ivanić, Krašić, Pisarovina, Bestovje, Kerestinec, Sveta Nedelja, Bregana i Velika Mlaka, a ispostave štedionica i mjenjačnica djeluju još u Donjem Stupniku, Novoselcu i Bregani. U većini općinskih središta nalaze se i djeluju zastupnici pojedinih osiguravajućih zavoda i Hrvatske lutrije.

Iz skupine djelatnosti trgovine najzastupljenije su trgovine mješovitom robom i pojedine specijalizirane prodavaonice, dok je manje robnih kuća, tržnica i drugih sadržaja. Brojna su naselja s nekim manjim ugostiteljskim sadržajem i pojedinim obrtničkim radionicama, a slabija je zastupljenost sa specijaliziranim sadržajima iz tih djelatnosti. Prometne usluge se uglavnom obavljaju u naseljima gdje se nalaze željeznički i autobusni kolodvori i postaje. Benzinske postaje pretežno su smještene na cestovnim prometnicama i na važnijim križanjima, a manje u naseljima, kako bi bile što pristupačnije korisnicima.

C) SUSTAV SREDIŠNJIH NASELJA

Gradovi su nositelji funkcionalnog ustroja prostora. Oni organiziraju i najviše utječu na razvitak složenog sustava proizvodnje, razmjene i potrošnje materijalnih dobara i uslužnih funkcija ne samo za svoje stanovništvo nego i za svoju užu i širu okolicu, pa i za šire regionalne, državne i međudržavne prostore. Između pojedinih gradova i naselja dolazi do stalnog protoka ljudi, roba i informacija različite učestalosti, jakosti i trajanja, čime se oni povezuju u funkcionalnu cjelinu ili urbani sustav.

Naselja koja razvijaju središnje uslužne funkcije i pružaju drugima usluge su središnja naselja ili središta. O razini, brojnosti, stupnju razvijenosti i utjecaju središnjih uslužnih funkcija (društvenih djelatnosti i drugih usluga) ovisi značenje pojedinih središnjih naselja, njihova veličina kao i veličina njihovih gravitacijskih područja, međusobni hijerarhijski odnosi i drugo.

Može se općenito utvrditi da je u Hrvatskoj pri izradi prostornih planova uglavnom bila prihvaćena sljedeća kategorizacija središnjih naselja (središta):

1. središte Republike, 2. središte makroregije, 3. središte regije, 4. središte manje regije (subregije, mezoregije), 5. središte mikroregije (bivše općine), 6. lokalno središte, 7. pomoćno središnje naselje, 8. naselja s pojedinačnim funkcijama.

Središnje naselje pripada nekoj kategoriji središnjih naselja ako udovoljava većini postavljenih kriterija i ako ima veći broj različitih središnjih uslužnih funkcija koje se odnose na tu kategoriju. U tom smislu treba razlikovati barem tri podvrste unutar svake kategorije središnjih naselja, ovisno o tome ispunjavaju li u prosjeku ispunjava postavljene kriterije, odnosno jesu li razvijeni iznad ili ispod tog prosjeka, a nisu ili ne trebaju prijeći u drugu višu ili nižu kategoriju središnjih naselja. U nekim središnjim naseljima mogu biti jače razvijene samo neke uslužne djelatnosti (npr. promet, turizam, vjerske funkcije, zdravstvene i druge funkcije), pa će njihovo dimenzioniranje ovisiti o razvijenosti te dominantne djelatnosti i potreba njezinog gravitacijskog područja, a ne o veličini i središnjem značenju tog središnjeg naselja. Isto tako treba uzeti u obzir utjecaj drugih različitih čimbenika (veličina teritorija, reljef, gustoća naseljenosti, raspored i veličina naselja, prometna pristupačnost, razvitak novih procesa u prostoru, utjecaji iz udaljenijih područja iz većih gradova i drugi), koji na različite načine djeluju na razvitak i razmještaj pojedinih središnjih naselja i uspostavljanje sustava središnjih naselja u nekom prostoru.

Poslovi postojeće državne uprave i pravo na lokalnu samoupravu u Republici Hrvatskoj znatno su se približili građanima i tako se osiguralo njihovo pravo odlučivanja o potrebama i interesima lokalnog značenja. Zato za njima slijedi razvitak i razmještaj drugih potrebnih središnjih uslužnih funkcija. Središta bivših općina ili nova središta/sjedišta gradova (8) i središta - sjedišta novih općina (26) čine temeljni dio - osnovu hijerarhijske mreže središnjih naselja u Zagrebačkoj županiji, uostalom kao i u cijeloj Republici Hrvatskoj. To vrijedi bez obzira na to ispunjavaju li u cijelosti potrebne i zadane kriterije za optimalno djelovanje, bilo da se radi o razvitku drugih središnjih uslužnih funkcija u tim središnjim naseljima, broju njihovih stanovnika i veličini teritorija, gospodarskoj razvijenosti i izvorima prihoda, dobroj prometnoj povezanosti i udaljenosti od susjednih središta niže, iste ili više razine i drugo.

Dosadašnji razmještaj i razvitak središnjih uslužnih funkcija i s tim u svezi uspostavljeni sustav središnjih naselja u prostoru Zagrebačke županije ne zadovoljava u cijelosti, ali je uglavnom u skladu s dostignutim stupnjem društveno-gospodarskog, kulturno-civilizacijskog i infrastrukturnog razvitka, odnosno prilagođen je još i konfiguraciji terena i demografskim obilježjima tog središnjeg dijela Hrvatske te je u posebnom odnosu i pod jakim utjecajem susjednog velikog Zagreba-međunarodnog, državnog, makroregionalnog i njegovog regionalno-županijskog središta.

Od 697 samostalnih naselja njih stotinjak ih je uspostavljeno kao središnja naselja, a u njima je 1991. godine živjelo 159.958 stanovnika ili 56,52% svih stanovnika u ovoj županiji. Među njima je polovica onih važnijih središta u kojima je živjelo više od 77% stanovnika svih središta (gradska središta su imala 87.174 stanovnika ili oko 55% stanovništva svih središta, a općinska i 15 važnijih lokalnih središta obuhvaćala su 36.964 ili otprilike 23% svih stanovnika središta). Preostalih pedesetak su manja lokalna središta (pomoćna središnja naselja) u kojima je živjelo 35.820 stanovnika ili nešto više od 22% svih stanovnika postojećih središta.. Unutar tih naselja razmještene su pojedine djelatnosti, a među njima i one koje pripadaju skupini središnjih uslužnih funkcija. Ostala samostalna naselja u pojedinim jedinicama lokalne samouprave unutar Zagrebačke županije imaju mali broj stanovnika, s pojedinačnim djelatnostima ili bez ikakvih radnih i uslužnih funkcija, kao i bez utjecaja u prostoru i na druga naselja. Među njima se nalazi i oko 200 samostalnih naselja s manje od 100 stanovnika, među kojima desetak ima manje od 10 stanovnika i već se nalaze u procesu izumiranja.

Na temelju razmještaja i razvijenosti središnjih uslužnih funkcija u naseljima Zagrebačke županije i drugih kriterija može se utvrditi da na tom području danas postoji sljedeći sustav središnjih naselja (središta):

SREDIŠTE

REGIJE

(regionalno središte)

SREDIŠTE MANJE REGIJE

(subregije, mezoregije)

SREDIŠTE MIKROREGIJE

(bivše općine)

LOKALNO SREDIŠTE

POMOĆNO SREDIŠNJE NASELJE

ZAGREB

777.826 st.

SAMOBOR

14.170 st.

Bregana

2.344 st.

Rude 1.208 st.

Sveti Martin pod Okićem 249 st. -

Galgovo 764 st.

Sveta Nedelja 981 st.

Donji Stupnik 948 -

Gornji Stupnik 1.401

Grdanjci 316 st.

Novo selo Žumber. 51 st.

Stojdraga 109 st.

Noršić selo 195 st.

Smerovišće116 st.

Rakov potok 1.005

Pavučnjak 559

Strmec Samoborski 2.704

Brestovje 1.900

Rakitje 1.615

Orešje 857

Novaki Samoborski 1.434

Kerestinec 1.055

ZAPREŠIĆ

15.678 st.

Donja Bistra 825 -

Poljanica Bistranska 1.067

Brdovec 1.901 -

Prigorje Brdovečko 986

Marija Gorica 138

Dubravica 148

Donja Pušća 707

Luka 363

Jakovlje 2.586

Kupljenovo 722

Gornja Bistra 1.569

Šenkovec 626

Kraljev Vrh 621

VELIKA GORICA 31.614 st.

Buševec 948

Donja Lomnica 1.462

Vukovina 856

Velika Mlaka 2.925

Ščitarjevo 307

Orle 77 -

Veleševec 576

Kravarsko 480

Pokupsko 289

Mraclin 1.012

Dubranec 320

Lukavec 1.023

Novo Čiče 852

Mičevac 1.225

DUGO SELO

6.508 st.

Brckovljani 696

Rugvica 600

Božjakovina 227

Lupoglav 820

Oborovo 599

Jalševec Nartski 226

JASTREBARSKO

5.380 st.

Klinča Sela 1.057

Krašić 768

Pisarovina 451

Kostanjevac 136

Donji Desinec 845-

Gornji Desinec 516

Plešivica 299

Gorica Svetojanska 163

Petrovina 388

Cvetković 708

Donja Zdenčina 937

Kupinec 937

Pribić 371

Bratina 737

Donja Kupčina 1.314

Lučelnica 402

Kalje 76

Sošice 122

IVANIĆ GRAD

7.104 st.

Kloštar Ivanić 2.568

Križ 1.770

Graberje Ivanićko 606

Posavski Bregi 735

Novoselec 1.595

VRBOVEC

4.149 st.

Lonjica 878

Dubrava 1.308

Farkaševac 332

Gradec 442

Preseka 140

Rakovec 227

Lovrečka Varoš 134

Poljana 447

Gaj 442

Nova Kapela 247

Cugovec 400

Haganj 506

SVETI IVAN ZELINA

2.535 st.

Donja Zelina 538

Bedenica 515

Blaškovec 590

Komin 267

Izvor: Knjige Popisa stanovništva 1991. DZS

__________________________________________________________________________

* NASELJE - iznad prosjeka razvijene središnje uslužne funkcije

NASELJE - u prosjeku razvijene središnje uslužne funkcije

NASELJE - ispod prosjeka razvijene središnje uslužne funkcije

Naselje -

naselje - dvojno središnje naselje (podjela funkcija)

515 st. - broj ispod imena središta predstavlja broj stalnih stanovnika tog naselja

prema posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine.

___________________________________________________________________________

U skladu s promjenama upravno-administrativnog i teritorijalnog ustrojstva te razvojem pojedinih procesa u prostoru Zagrebačke županije (deagrarizacija, suburbanizacija, industrijalizacija, tercijarizacija i kvartarizacija) postupno se mijenjao i status pojedinih naselja i središta, razvitak njihovih središnjih uslužnih funkcija, njihov centralitet i utjecaj u tom prostoru zagrebačke okolice.

Tako su prije više od stotinjak godina središta širega područja - kotara bili Dugo Selo, Jastrebarsko, Samobor, Sveti Ivan Zelina i Velika Gorica, pa čak Križ i Pisarovina, ali ne i Ivanić Grad, Vrbovec i Zaprešić. Prije pedesetak godina tu je funkciju obavljao i Vrbovec, prestali su je obavljati Križ i Pisarovina, ali još je nisu počeli obavljati Ivanić Grad i Zaprešić, koji kasnije (1962.) postaju također središta bivših velikih općina od kojih su neke prostorno bile veće od prethodnih kotara.

Sve je to razumljivo jer je preobrazba seoskih u gradska naselja tekla veoma sporo. Tako je 1948. i 1953. godine na ovom području status gradskog naselja, osim Zagreba, imao samo još Samobor. Tek prema popisu 1961. godine, na temelju usvojenih kriterija, taj su status još ostvarili Velika Gorica, Ivanić Grad i Zaprešić (i Sesvete), 1971. godine Dugo Selo i Jastrebarsko, a 1981. godine i Sveti Ivan Zelina. Jedino Vrbovec još nije u cijelosti ostvario taj status zbog relativno visokog udjela poljodjelskog stanovništva u njegovu ukupnom broju. Sve do posljednjeg popisa stanovništva niti jedno današnje općinsko središte ili neko drugo samostalno naselje na području Zagrebačke županije nije još ispunilo potrebne kriterije i ostvarilo status gradskog naselja.

Istodobno s time, tekao je složeni proces suburbanizacije, odnosno preobrazbe pojedinih naselja, načina života i socioekonomske strukture stanovništva u tom prostoru, ponajviše pod utjecajem grada Zagreba, a kasnije i njegovih novih manjih gradskih središta. Preobrazba zahvaća brojna seoska naselja i mnoga od njih postaju jače ili slabije urbanizirana naselja unutar zagrebačkog metropolskog područja i gradske regije Zagreba. Ti se procesi zbivaju radijalno od Zagreba, prateći širenje i modernizaciju njegove prometne mreže duž desetak prirodnih prometnih pravaca. Tako se stvaraju osovine urbanizacije u prostoru Zagrebačke županije, od kojih se neke nastavljaju dalje u druge dijelove središnje Hrvatske ili u Republiku Sloveniju.

U tom kontekstu treba razlikovati skupinu od četiri najveća i najvažnija središnja naselja gradova - Samobor, Zaprešić, Velika Gorica i Dugo Selo, u prvom krugu bliže okolice Zagreba, koja se mogu smatrati i najdinamičnijim satelitskim središtima grada Zagreba. Najdužu tradiciju lokalnog središta u zagrebačkoj okolici ima Samobor, najsnažniju suvremenu ekspanziju doživjela je Velika Gorica, dok su se Zaprešić i Dugo Selo razvili na temelju prvobitne funkcije željezničkih, a kasnije i cestovnih križišta. Tu je i skupina od 14 središta općina, koje su se u raznim oblicima razvijale oko svojih većih središta i u odnosu na Zagreb. To je prema tome prostor koji je uglavnom položen zapadno i istočno od Zagreba te s lijeve ili desne strane rijeke Save, zahvaćajući nizinske dijelove Posavine i prostrano Turopolje, početne dijelove pitomih prigorja Medvednice, Kalnika i Plešivice, izdužene Vukomeričke gorice, slabije razvijeno Marijagoričko pobrđe, dijelove Medvedničkog podgorja i doline Krapine, kao i visoke dijelove izoliranog Žumberka.

Tako se dva općinska središta (Sveta Nedelja i Gornji Stupnik) pružaju od Samobora prema istoku i gradu Zagrebu u relativno gusto naseljenom području, dok se njegov utjecaj daleko širi i prema zapadu na rijetko naseljenom Žumberačkom gorju.

Općinska središta Brdovec, Marija Gorica, Dubravica, Luka, Donja Pušća, Jakovlje i Donja Bistra u subregionalnom području Zaprešića lepezasto su razmješteni od tog središta Grada u prostoru savske, krapinske i sutlantske doline, Marijagoričkog pobrđa i podgorja Medvednice, gdje se izmjenjuju mala naselja i slabije naseljena područja te tako razlikuju od nekih manjih područja intenzivnog naseljavanja (posebno treba naglasiti povezani gusto naseljeni pojas od Zaprešića do Harmice i državne granice s Republikom Slovenijom).

Dominantan je utjecaj Velike Gorice u prostoru Turopolja i okolnih područja, dok su se općinska središta smjestila u udaljenijim dijelovima Posavine (Orle) i Pokuplja (Pokupsko) ili na Vukomeričkim goricama (Kravarsko).

Površinski i prema broju stanovnika najmanje je utjecajno područje Dugog Sela, koje se nalazi u prostoru Posavine i na počecima Prigorja, gdje su se smjestila i dva njegova općinska središta Rugvica i Brckovljani.

Unutar daljnje okolice Zagreba, koja obuhvaća drugi udaljeniji dio Zagrebačke županije, smješten dijelom u dolinama Kupe i Kupčine te Save i Lonje, ali i na prostranim prigorjima, prostire se drugi prsten središta gradova koje čine Jastrebarsko, Ivanić Grad, Vrbovec i Sveti Ivan Zelina te 12 manjih središta općina.

Najveće prostranstvo u tom dijelu županije zauzima subregionalno područje Jastrebarskog, gdje se utjecaj tog grada širi u nizinsko porječje Kupčine i na više brežuljkasto plješevičko prigorje. Istočno od njega, od Plešivice na sjeveru do Kupe na jugu, smjestila su se općinska središta Klinča Sela i Pisarovina sa svojim gravitacijskim područjima, te na zapadu općinska središta Krašić i Kostanjevac, čija se utjecajna područja prostiru duž doline Kupčine pa sve do najviših vrhova Žumberka. Zato je i naseljenost ovog područja veoma različita, od gotovo nenastanjenog močvarnog područja Crne Mlake, ispražnjenog nekad bolje naseljenog Žumberka (bio je siguran zbijeg stanovništva za nekadašnjih selidbi - bjegova pred Turcima), do gusto naseljenog ocjeditog područja između razvedenih prigorja i kupske nizine s daleko najboljom i gusto izgrađenom prometnom i drugom infrastrukturom.

Ostali dio dalje okolice Zagreba u Zagrebačkoj županiji proteže se duž rijeke Lonje, od rijeke Save na jugu do ogranaka prigorja Medvednice i Kalnika na sjeveru, gdje su se smjestili sjeverno i istočno od Ivanić Grada općinska središta Kloštar Ivanić i Križ, lepezasto oko Vrbovca općinska središta Dubrava, Farkaševac, Gradec, Preseka i Rakovec te sjeverno od Svetog Ivana Zeline malo općinsko središte Bedenica.

Unutar ovog prostora razvilo se još nekih desetak važnijih i većih lokalnih središta (Bregana, Rudo, Sv.Martin pod Okićem - Galgovo, Buševec, Donja Lomnica, Vukovina, Velika Mlaka, Šćitarjevo, Lonjica i Donja Zelina), koja su razvila brojne temeljne središnje uslužne funkcije za stanovništvo njihovog utjecajnog i gravitacijskog područja, ali i neke druge gospodarske djelatnosti, preuzimajući tako ulogu malih razvojnih središta. Nekoliko općinskih i lokalnih središta razvija i dijeli središnje uslužne funkcije s nekim bližim naseljem stvarajući, tako dvojno središnje naselje.

Posebno je značenje malih lokalnih središta (pedesetak) da se razvijaju između navedenih gradskih, općinskih i lokalnih središta. Ona svojim središnjim uslužnim funkcijama niže razine pomažu tim središtima u zadovoljavanju svakodnevnih potreba lokalnog stanovništva da-osobito u udaljenijim, izoliranijim i slabije naseljenim područjima-predstavljaju ne samo pomoćna središnja naselja nego i prava poticajna razvojna središta, bez čijih bi se funkcija još više ubrzao proces nazadovanja, depopulacije i iseljavanja iz tih prostora. Neka među njima već danas imaju razvijene središnje uslužne funkcije za tu skupinu središnjih naselja, ali ima i takvih čije središnje uslužne funkcije više nisu u toj mjeri razvijene da bi u potpunosti mogle ispuniti svoju ulogu. Ta će naselja tek u budućnosti pokazati u kojoj mjeri mogu obavljati svoju ulogu i hoće li jače razviti određeni broj središnjih uslužnih funkcija potrebnih lokalnom stanovništvu u svakodnevnom životu.

Osim ovih središnjih uslužnih funkcija, u nekim središtima istodobno se razvijaju i razne proizvodne, prerađivačke i druge gospodarske djelatnosti koje, zajedno s uslužnim djelatnostima, utječu na društveno-gospodarski preobražaj i jačaju značenje tih središta, bilo kao glavnih ili lokalnih središta rada i usluga, odnosno manjih inicijalnih središta razvitka, rada i usluga, koji su zajedno sa Zagrebom zapravo pokretači cjelokupnoga života u Zagrebačkoj županiji.

Kartogram 2. ADMINISTRATIVNA SJEDIŠTA I RAZVRSTAJ DRŽAVNIH I ŽUPANIJSKIH CESTA