1.1.2.6. TELEKOMUNIKACIJE I POŠTA

Na području Zagrebačke županije, koju čini otvoreni prsten oko grada Zagreba površine 3. 058 km² i koja obuhvaća 8 gradova i 26 općina, zastupljeni su sljedeći sustavi:

A. sustavi javnih komunikacija u nepokretnoj mreži,

B. sustavi javnih komunikacija u pokretnoj mreži,

C. sustavi radiokomunikacija,

D. sustavi poštanskog prometa.

A.   SUSTAVI JAVNIH KOMUNIKACIJA U NEPOKRETNOJ MREŽI

       dijele se prema namjeni na:

1) telefonsku mrežu,

2) mrežu za prijenos podataka,

3) mrežu za prijenos televizijskih i videosignala

Za navedene sustave tendencija je prema integraciji u jedinstvenu mrežu s jednom vrstom telekomunikacijske opreme koja bi služila za razmjenu svih oblika informacija (govor, slika, podaci).

B.   SUSTAVI JAVNIH KOMUNIKACIJA U POKRETNOJ MREŽI

  dijele se na:

1) sustave NMT mreže,

2) sustave GSM mreže.

Navedeni su sustavi nadgradnja javne nepokretne telefonske mreže koji omogućuju uspostavljanje veza za prijenos govora i/ili podataka u uvjetima fizičkog kretanja jednog ili više korisnika. Ostvaruju se na temelju ćelijskog ustroja baznih radijskih stanica.

C.   SUSTAVI RADIOKOMUNIKACIJA:

Služe isključivo za prijenos i distribucije radio i televizijskog programa zračnim putem u obliku elektromagnetskih valova. Ostvaruju se pomoću mreže odašiljača, pretvarača i prijamnika.

D.   SUSTAVI POŠTANSKOG PROMETA:

U funkciji su skupljanja, prijenosa i distribucije pismovnih, paketnih, novčanih i dr. pošiljaka prema željenim odredištima. Odvijaju se između fiksnih objekata i ovise o ostalim prometnim sustavima (cestovni, željeznički, pomorski, zračni i telekomunikacijski promet).

A.   SUSTAVI JAVNIH KOMUNIKACIJA U NEPOKRETNOJ MREŽI

A.1. TELEFONSKA MREŽA

Sustavi javnih telekomunikacija u nepokretnoj telefonskoj mreži sastoje se od uređaja za komutaciju i uređaja za prijenos koji se smještaju u građevinske objekte, a povezuju se mrežom spojnih veza preko prijenosnih medija.

A.1.1. Komutacije

Komutacijski se čvorovi prema namjeni i veličini mogu podijeliti na:

· međunarodne centrale

· tranzitne centrale

· područne centrale

· mjesne centrale

· udaljene pretplatničke stupnjeve i

· udaljene pretplatničke multipleksere.

Na području Zagrebačke županije nema međunarodne niti tranzitne centrale pa međunarodni i međužupanijski promet mjesnih centrala gravitira prema Zagrebu, gdje su u radu četiri tandem tranzitne centrale i jedna međunarodna.

Mjesne centrale (LC) predstavljaju pristupne centrale u centraliziranoj pristupnoj mreži i mogu biti izvedene bez udaljenih pretplatničkih stupnjeva ili s njima, koji se s matičnom mjesnom centralom povezuju spojnim vezama. Mjesna centrala povezuje se s tranzitnim centralama svog tranzitnog područja, pa su tako mjesne centrale u Zagrebačkoj županiji vezane na tranzitne centrale u Zagrebu. Na području Zagrebačke županije nalazi se tako 7 mjesnih centrala u gradovima Velika Gorica, Zaprešić, Dugo Selo, Ivanić Grad, Jastrebarsko, Samobor i Vrbovec, u kojima su smještene mjesne centrale s kapacitetima danim u tablici 1:

Tablica 1. Popis postojećih mjesnih centrala na području Zagrebačke županije

Naziv komutacije	Tip opreme	Kapacitet tf priključaka
LC  Velika Gorica I i II	ARF 102 i AXE 10	11000 i 6322
LC Zaprešić I i II	ARF 102 i AXE 10	9056 i 182
LC Dugo Selo	EWSD	6890
LC Ivanić Grad	EWSD	2778
LC Jastrebarsko	AXE 10	4054
LC  Samobor	AXE 10	8436
LC Vrbovec	AXE 10	3132
UKUPNI KAPACITET TF. PRIKLJUČAKA LC-a		51850

Udaljeni pretplatnički stupanj (UPS) jest razmješteni dio pretplatničkog stupnja pristupne centrale (LC), koji se s matičnom pristupnom centralom povezuje spojnim vezama. Upotrebljava se radi poboljšanja kvalitete usluge i ekonomičnije izgradnje pristupnih mreža. Postavlja se unutar već postojećih većih građevina. U Zagrebačkoj županiji u radu je 110 UPS-eva koji su dio pretplatničkog stupnja 7 pristupnih područja s pripadajućim centralama i pristupnog područja grada Sveti Ivan Zelina za koje, zbog manjeg broja pretplatnika, nije izgrađena mjesna centrala, ali postoji veći građevinski objekt. Svi UPS-evi zelinskog područja vežu se na pristupnu centralu Sesvete. Popis udaljenih pretplatničkih stupnjeva prema pristupnim područjima i njihovih kapaciteta predočen je u tablici 2 (2.1 do 2.8):

Tablica 2. Popis postojećih udaljenih pretplatničkih stupnjeva na području Zagrebačke županije

2. POPIS POSTOJEĆIH UDALJENIH PRETPLATNIČKIH STUPNJEVA NA PODRUČJU ZAGREBAČKE ŽUPANIJE
2.1. Pristupno područje: Dugo Selo		2.2. Pristupno područje: Ivanić Grad
Naziv komutacije	Kapacitet tf priključaka	Naziv komutacije	Kapacitet tf priključaka
UPS Božjakovina	892	UPS Ivanić Grad -jug	1784
UPS Črnec Dugoselski	310	UPS Bešlinec	300
UPS Jalševec Nartski	894	UPS Bregi Posavski	382
UPS Ježevo	230	UPS Dubrovčak Lijevi	300
UPS Laktec	188	UPS Graberje Ivanečko	1320
UPS Lupoglav	604	UPS Hrastilnica Mala	160
UPS Novaki Oborov.	398	UPS Kloštar Ivanić	1792
UPS Oborovo	318	UPS Križ	1220
UPS Prećec	150	UPS Novoselec	882
UPS Sop	398	UPS Obreška Gornja	190
UPS Stančić	1050	UPS Opatinec	170
UKUPNO	5 432	UPS Prerovec	160
		UPS Rečica Kriška	300
		UPS Sobočani	476
		UPS Šarampov Donji	300
		UPS Šušnjari	160
		UPS Trebovec	300
		UPS Vezišće	384
		UKUPNO	10 580
2.3. Pristupno područje: Jastrebarsko		2.4.Pristupno područje: Samobor
Naziv komutacije	Kapacitet tf priključaka	Naziv komutacije	Kapacitet tf priključaka
UPS Beter	640	UPS Bregana	2048
UPS Bratina	256	UPS Cerje	256
UPS Guci	512	UPS Dubrava Samob.	256
UPS Donja Kupčina	384	UPS Farkaševac	1024
UPS Gorica Svetoj.	512	UPS Galgovo	768
UPS Gornja Vas	256	UPS Golubići	256
UPS Gornji Desinec	768	UPS Grdanjci	256
UPS Klinča Sela	1280	UPS Otok Samobor.	256
UPS Kostanjevec	256	UPS Rakitje	1280
UPS Krašić	1024	UPS Rude	512
UPS Kupinec	512	UPS Smerovišće	256
UPS Lučelnica	256	UPS Srebrenjak	512
UPS Petrovina	512	UPS Strmec	1280
UPS Pisarovina	1024	UPS Sveta Nedelja 1	2048
UPS Plešivica	512	UPS Sveta Nedelja 2	2048
UPS Selsko Brdo	256	UPS Vrhovčak	256
UPS Sopote	256	UKUPNO	13 312
UPS Tupčina	256
UKUPNO	8972
2.5.Pristupno područje: Velika Gorica		2.6. Pristupno područje: Vrbovec
Naziv komutacije	Kapacitet tf priključaka	Naziv komutacije	Kapacitet tf priključaka
UPS Buševec	896	UPS Banovo	384
UPS Donji Hruševec	256	UPS Bolč	384
UPS Dragonožec	768	UPS Cugovec	512
UPS Dubranec	256	UPS Dubrava	2048
UPS Kravarsko	768	UPS Farkaševac	512
UPS Kuče	512	UPS Gaj	768
UPS Lukinić Brdo	256	UPS Gornji Tkalec	384
UPS Mala Buna	768	UPS Gradec	512
UPS Mičevec	648	UPS Lonjica	512
UPS Novo Čiče	896	UPS Nova Kapela	512
UPS Odra	2048	UPS Polj. Vrbovečka	512
UPS Orle	768	UPS Preseka	384
UPS Pleso	1024	UPS Rakovec	512
UPS Pokupsko	512	UKUPNO	7 476
UPS Ščitarjevo	896
UPS Velka Gorica	1536
UPS Velka Mlaka	1280
UPS Vukovina	768
UKUPNO	14 856
2.7. Pristupno područje: Zaprešić		2.8. Pristupno područje: Sv. Ivan Zelina                  Pristupna centrala: Sesvete
Naziv komutacije	Kapacitet tf priključaka	Naziv komutacije	Kapacitet tf priključaka
UPS Brdovec	2048	UPS Bedenica	768
UPS Donja Bistra	1792	UPS D. Zelina	1280
UPS Dubravica	1024	UPS G. Vinkovec	256
UPS Ivanec Bistranski	512	UPS Komin	1024
UPS Jakovlje	1152	UPS Nespeš	896
UPS Kraljev Vrh	256	UPS  Zelina 1	2048
UPS Kupljenovo	1280	UPS  Zelina 2	512
UPS Šenkovec	2048	UKUPNO	6272
UPS Zaprešić	2048
UKUPNO	12160
UKUPNI KAPACITET INSTALIRANIH TF PRIKLJUČAKA UPS-a U ZAGREBAČKOJ ŽUPANIJI:                   77 012
UKUPNI KAPACITET INSTALIRANIH TF PRIKLJUČAKA LC-a  i  UPS-a:                                                           131 782

U prostoru Županije nalaze se još i UPS-evi Stupnik (1280 tfp) i Rakov Potok (1280 tfp) koji pripadaju pristupnom području područnih centrala u Zagrebu.

Udaljeni pretplatnički multiplekser (UPM) razmješteni je dio pretplatničkog stupnja pristupne centrale ili UPS-a, koji se s matičnom pristupnom centralom ili UPS-om povezuje spojnom vezom. Upotrebljava se kao palijativno rješenje do izgradnje UPS-a. Postavlja se najčešće u sklopu postojećih građevina. Kapacitetom je također manji od UPS-a i nema mogućnost prespajanja prometa između svojih korisnika. U Zagrebačkoj županiji u radu su UPM-ovi u sljedećim mjestima (svaki je kapaciteta 30 priključaka): Jarušje, Noršić Selo 1, Noršić Selo 2, Novo Selo Žumberačko 1, Novo Selo Žumberačko 2, Poklek 1, Poklek 2, Stojdraga 1, Stojdraga 2, Pisarovina, Kordići 1 i Kordići 2. Ukupni kapacitet telefonskih priključaka UPM-ova u Zagrebačkoj županiji iznosi 360 tf priključaka.

Ukupni broj instaliranih telefonskih priključaka u Zagrebačkoj županiji iznosi 131 782 (30. lipnja 1999.), od čega je iskorišteno 95 839 priključaka odnosno 72,7 %. Broj instaliranih priključaka na 100 stanovnika iznosi 46,56, a gustoća je 42,81 priključka na km² . Gustoća ukopčanih telefona je 33,8 telefona na 100 stanovnika odnosno 31,13 telefona/km².

Na području Zagrebačke županije postavljeno je i 728 telefonskih govornica, gustoća iznosi 2,57 telefonskih govornica na 1000 stanovnika, a prostorna gustoća je  0,24 telefonskih govornica na km². U planiranju izgradnje novih prostora bilo bi potrebno i poželjno predvidjeti i prostor za smještanje telefonskih govornica koje se svojim oblikom trebaju uklopiti u prostor, a nužna je i infrastruktura svih budućih javnih prostora (npr. trgova, željezničkih i autobusnih kolodvora i stanica, hotela, motela, bolnica, škola i dr.). Također i prilikom izgradnje novih naselja potrebno je planirati barem 2 tf. govornice na 1000 stanovnika.

A.1.2. Sustavi prijenosa

U mreži javnih telekomunikacija upotrebljavaju se u načelu samo digitalni sustavi prijenosa sinkrone (SDH) i pleziokrone (PDH) digitalne hijerarhije s iznimkom korisničkog, pristupnog područja gdje će  duže vrijeme prevladavati tradicionalni analogni NF sustavi.

Sustavi prijenosa služe za povezivanja komutacijskih čvorova i njihov kapacitet mora biti dovoljan za pravilan rad telefonske mreže. Planiranje kapaciteta sustava prijenosa direktno je vezano na planiranje kapaciteta komutacijskih čvorišta pa ih se ovdje neće navoditi, jer je za potrebe prostornog planiranja dovoljno znati broj tf priključaka na 100 stanovnika na određenom području. Drugi je razlog za njihovo nenavođenje taj što se smještaju u iste građevine kao i sustavi komutacija.

A.1.3. Prijenosni mediji

Za prijenosni medij u javnoj telekomunikacijskoj mreži upotrebljavaju se:

· kabeli i

· elektromagnetski valovi u radijskim sustavima.

Kabeli se prema materijalu od kojih su izrađeni dijele na svjetlovodne i bakrene kabele, a bakreni se prema izvedbi dijele dalje na parične i koaksijalne. Prema mjestu i načinu postavljanja može ih se podijeliti na podzemne, nadzemne i podvodne. Podvodni se kabeli postavljaju na području mora i jezera, a izgradnja nadzemnih svedena je na minimum. Podzemni se prema mjestu postavljanja mogu podijeliti na kabele:

· međunarodne i međugradske,

· gradske i prigradske,

· korisničke, i

· instalacijske. 

Nagli razvoj telekomunikacijske infrastrukture u posljednjih deset godina može se zahvaliti pretežno svjetlovodnim kabelima. Zainteresiranost za svjetlovodni medij posljedica je njegove aktualnosti i velike perspektive zahvaljujući najprije velikim prednostima koje taj medij ostvaruje u odnosu na klasični bakreni. Svjetlovodni kabel malih je dimenzija i mase, nije mu potrebno uzemljenje i ne privlači električna pražnjenja iz atmosfere. Materijal za  njegovu izradu je staklo za razliku od sve skupljeg i deficitarnijeg bakra i aluminija i ne predstavlja izvor nikakvog zračenja, a u slučaju oštećenja ne predstavlja nikakvu opasnost za okolinu. Osim toga, unatoč povećanju kapaciteta prijenosnih sustava od deset puta svake četiri godine, još uvijek nije dostignut puni kapacitet prijenosa samog medija. Svjetlovodni su kabeli u prvo vrijeme polagani na većim dionicama u hijerarhiji međunarodnih i međugradskih kabela, ali u zadnje vrijeme su gotovo obavezni u priključivanju svakog malo većeg korisnika na području velikih gradova.

Međunarodni i međugradski kabeli izvode se isključivo svjetlovodnim kabelima koji su predviđeni za prijenos informacija na velike udaljenosti i imaju veći broj niti (24 ili 48 niti u jednom kabelu). Moraju imati malo gušenje, disperziju i dobru informacijsku propusnost. Za međugradske kabele važno je poznavati sve parametre niti i kabela radi potrebe za zahtjevnim računanjem parametara sustava prijenosa. Takvi kabeli u pravilu uvijek imaju jednomodne niti koje imaju znatno manje gušenje i disperziju od višemodnih niti. Postavljanje takvih kabela je specifično i sastoji se u upuhivanju kabela u već prije ukopane PE HD cijevi. Pravci postavljanja najčešće prate postojeću cestovnu infrastrukturu, a prilikom ukapanja u obradive površine ne mijenjaju funkcionalnost i kvalitetu poljoprivrednog zemljišta i nisu izvor nikakva zračenja. U Zagrebačkoj županiji postavljeno je 230 km međunarodnih i međugradskih svjetlovodnih kabela, ali računajući od zadnje komutacije na području Županije.

Osim svjetlovodnih, u navedenoj hijerarhiji koriste se još otprije postavljeni asimetrični (koaksijalni) bakreni kabeli standardnih dimenzija 1,4/2,2 i 2,6/9,5 mm, direktno, ukopani u zemlju. Takvi se kabeli  više neće ugrađivati u javnu mrežu, a oni koji postoje potpuno će se napustiti nakon 2015.g. Ukupna duljina koaksijalnih kabela u Zagrebačkoj županiji iznosi 306 km, uključujući i duljinu do glavne centrale u gradu Zagrebu. Trase međunarodnih i međugradskih kabela smještene su uglavnom uz najvažnije prometnice na prosječnoj udaljenosti od 8 do 10 m od ruba kolničke trake i na dubini od 90 cm.

Prigradski i gradski kabeli služe za povezivanje matične centrale s udaljenim pretplatničkim stupnjevima ili multiplekserima. Izvedeni su najčešće sa svjetlovodnim kabelima. U županijskim područjima gdje gradska mreža još nije organizirana u topologiju prstena nego u topologiju zvijezde ili zvijezde s decentraliziranom komutacijom upotrebljava se naziv prigradski kabel, dok je u većim gradovima u uporabi naziv gradski kabel koji se upotrebljava za povezivanje gradskih automatskih centrala i ostalih komutacijskih čvorova. Osim navedenih, u ovu hijerarhijsku kategoriju mogu se smjestiti i kabeli koji se u račvi odvajaju od glavnih odnosno  međunarodnih, međugradskih ili gradskih i  prigradskih kabela, a nazivaju se odvojci, kao i kabeli koji se u račvi spajaju na odvojke, a nazivaju se pododvojci. U Zagrebačkoj županiji postavljeno je 349,344 km takvih kabela. U gradskom području postavljaju se uglavnom u kabelsku kanalizaciju u PVC ili PE HD cijevi, a izvan gradova postavljaju se kao i međugradski i međunarodni.

Korisnički kabeli služe za priključenje korisnika na javnu telekomunikacijsku mrežu. U najvećoj mjeri to su bakreni parični kabeli s promjerom žice od 0,4 do 1,2 mm za priključak pojedinačnih korisnika analogno (parica) i/ili priključke skupina korisnika s digitalnim multipleksnim sustavima prijenosa. U Zagrebačkoj županiji izgrađeno je 8 pretplatničkih mreža u koje je ugrađeno 6.030,24 km simetričnih kabela, i to 2.634,75 km podzemnih kabela i  3.395,49 km nadzemnih kabela. Kapacitet iznosi 583.037 km/parica. Prosječna duljina pretplatničkih parica u mjesnoj TK mreži u urbanim područjima  je 3,1 km, a prosječna duljina pretplatničkih parica u mreži ruralnog područja iznosi 3,7 km. Za priključivanje velikih korisnika u posljednje se vrijeme sve češće postavljaju svjetlovodni kabeli pa je tako u Zagrebačkoj županiji postavljeno 149,8 km svjetlovodnih korisničkih kabela. Postavljaju se kao i gradski kabeli.

Podzemni se kabeli najčešće postavljaju u kabelsku kanalizaciju. Kabelska se kanalizacija razlikuje prema izvedbi kabelskih zdenaca, prema broju cijevi u jednoj podzemnoj mreži i prema promjeru cijevi. U pravilu, kabelsku kanalizaciju dijelimo na standardnu, tzv. transportnu kanalizaciju (TTK) i distributivnu (DTK) koja služi za realizaciju pristupne mreže. Cijevi transportne kanalizacije (barem 2 kom) polažu se kad god je to moguće uz već postojeću komunalnu infrastrukturu ceste, mostovi, vodovod, kanalizacija, plinovod i dr. Pravci postavljanja najčešće prate postojeću cestovnu infrastrukturu. Trase kabela smještene su uglavnom uz najvažnije prometnice na prosječnoj udaljenosti 8 do 10 m od ruba kolničke trake i na dubini od 90 cm. Od glavnih kabela, koji su najčešće spojeni u topologiju stabla, u račvi se odvajaju odvojci, a od njih se opet u račvi odvajaju pododvojci. Cijevi distributivne kanalizacije (oko 6 kom) završavaju blizu zidova/ulaza u zgrade i manjeg su promjera nego cijevi za TTK. Uvodi u zgrade većih korisnika trebaju biti udaljeni od telekomunikacijske kanalizacije  najviše 200 m, a uvodi u zgrade ostalih korisnika najviše 500 m. Na području Zagrebačke županije ukupna duljina kabelske kanalizacije iznosi 102,5 km.

Osim navedenih prijenosnih medija upotrebljavaju se, ali mnogo manje, i radiorelejni sustavi i za sada se ne planira njihovo značajnije proširenje. Na području Zagrebačke županije prolaze sljedeći koridori:

· Zagreb (toranj Sljeme) – Samobor, Zaprešić, Jastrebarsko, Vrbovec, Stojdraga;

· Željezno – Gornja Vas, Kordići, Sopote, Tupčina;

· Golubići – Gornja Vas, Jarušje, Poklek, Noršić Selo i

· Kašina – Kašinski Veliki Brijeg.

A.2. MREŽA ZA PRIJENOS PODATAKA

Osim telefonskog govornog prometa, u nepokretnoj se telekomunikacijskoj mreži prenose i podaci. Prijenos podataka može se ostvariti sa:

· posebnom mrežom za prijenos podataka (CROAPAK, CROLINE),

· komutiranom telefonskom mrežom (Internet, ISDN), ili

· zakupljenim vodovima.

U Zagrebačkoj županiji postavljeno je 640 ISDN priključaka, zakupljeno je 6 vodova brzine 64 kb/s, nije izvedeno niti jedno CROAPAK čvorište i uključena su 3 čvora CROLINE mreže ukupnog kapaciteta 18 priključaka. Broj instaliranih sustava za prijenos podataka direktan je pokazatelj razvijenosti same Županije, jer se moderan koncept poslovanja ne može više zamisliti bez uporabe mreže za prijenos podataka. Svi se navedeni sustavi prijenosa smještaju u iste građevinske objekte namjenski podijeljene prema komutacijskim čvorištima (vidi tablice 1 i 2.).

A.3. MREŽA ZA PRIJENOS TELEVIZIJSKIH I VIDEOSIGNALA

U Zagrebačkoj županiji još nisu Hrvatske telekomunikacije počele graditi mrežu za prijenos TV i videosignala. Za taj prijenos može se koristiti postojeća telefonska mreža s vrlo upitnom kvalitetom tako ostvarene usluge ili se može izgraditi nova paralelna pretplatnička mreža zasnovana na svjetlovodnim i/ili koaksijalnim kabelima koja bi u budućnosti objedinila i prenosila u isto vrijeme sve telekomunikacijske usluge odnosno prijenos govora, audio i videosignala, TV signala, podataka, pristup Internetu i dr. Prijenosni uređaji smještali bi se u postojeće i planirane građevne objekte.

B. SUSTAVI JAVNIH KOMUNIKACIJA U POKRETNOJ MREŽI

Od kraja 1990. do početka 1999. godine HT je izgradio dvije pokretne telefonske mreže:

· analognu (NMT na 420 MHz) pod nazivom MOBITEL koja je počela s radom u siječnju 1991. i

· digitalnu (GSM - engl. Global System of Mobile na 900 MHz) pod nazivom CRONET koja je s radom počela početkom 1996.

Međutim kako su pokretne komunikacije prvi segment Hrvatskih telekomunikacija koji posluje u uvjetima tržišne konkurencije, a s obzirom na činjenicu da je topologija mreže od strateške važnosti za planiranje i razvoj svake mreže pokretnih komunikacija,  razmještaj postavljenih baznih stanica spada u domenu poslovne tajne.

Iz tog razloga navest ćemo samo broj baznih stanica u GSM i NMT mrežama pokretnih komunikacija i područje prekrivanja signalom na području Zagrebačke županije. U GSM mreži tako su instalirane 34 bazne stanice na 32 lokacije i pokriveno je 1 968,45 km² ili 63,9 %, dok je u NMT mreži instalirano 15 baznih stanica na 10 lokacija i pokriveno je 1963,88 km² ili 63,8% površine Zagrebačke županije.

Osim toga, u Hrvatskoj je temeljem dobivene koncesije 1998. godine počelo uvođenje radiosustava za prosljeđivanje poruka – ERMES (engl. European/Enhanced Radio Messaging System) nazvanog HT ERMES. Za razliku od NMT i GSM mreže, radi se o mreži za jednosmjernu komunikaciju, sustavu za pozivanje osoba, u kojoj korisnik može primati alfanumeričke poruke na pokretni uređaj tzv. “pager”.

Prostorno gledano, sustavi javnih komunikacija u pokretnoj mreži sastoje se od antenskih sustava koji se postavljaju na lokacije većih visina kada je to moguće, a inače se izrađuju samostojeći antenski stupovi. Za GSM sustave, zbog manjih ćelija, visine nisu tako značajne (oko 20 m).

C. SUSTAVI RADIOKOMUNIKACIJA

Sustavi radiokomunikacija služe za prijenos i distribuciju radio i TV signala. Sastoje se od sustava TV odašiljača i TV pretvarača, te od sustava FM i SV odašiljača radioprograma. Na području Zagrebačke županije nije postavljen niti jedan FM i TV odašiljač, nego TV pretvarači  primaju signal s odašiljača na Sljemenu, pretvaraju ga i distribuiraju dalje na područje svog pokrivanja. Postavljaju se kako bi područja koja nisu pokrivena signalom sa Sljemena imala kvalitetan TV signal. Od radioodašiljača postavljen je jedan SV odašiljač u Deanovcu. Popis postojećih objekata odašiljača i veza koji su u radu na području Zagrebačke županije nalazi se u TABLICI 3. Koridori koji prolaze kroz Zagrebačku županiju navedeni su u TABLICI 4. S obzirom na nadmorske visine i visine antena, u postojećim koridorima postavljaju se ograničenja za izgradnju građevinskih objekata. Potrebno je pri planiranju građevina na tim koridorima uskladiti njihovu visinu s tehničkim ograničenjima. U okolini TV pretvarača ne bi trebalo graditi više građevinske objekte, jer uvijek mora postojati optička vidljivost od pretvarača do odašiljača.

Tablica 3. Popis postojećih objekata odašiljača i veza na području Zagrebačke županije

Naziv objekta	Nadmorska visina	Visina stupa	Zemljopisna duljina	Zemljopisna širina
TV pretvarač Grdanjci 1	180	20	15 39 18	45 49 35
TV pretvarač Grdanjci 2	195	8	15 38 53	45 49 15
TV pretvarač Kostanjevac	260	24	15 28 33	45 42 10
TV pretvarač Križ	460	16	15 26 06	45 42 59
TV pretvarač Kupčina	410	12	15 25 57	45 43 41
TV pretvarač Lipovec	592	15	15 37 55	45 45 38
TV pretvarač Rude Črnac	300	23	15 40 47	45 46 08
TV pretvarač Sveta Nedelja	302	30	15 46 10	45 47 18
SV odašiljač Deanovac	110	105	16 28 45	45 42 07

Tablica 4. Popis postojećih koridora na području Zagrebačke županije

Polazišni objekt	Nadmorska visina + visina antene PO (m)	Odredišni objekt	Nadmorska visina + visina antene OO (m)	Azimutalni kut trase (PO -> OO)
Sljeme	1035 + 31	Ivanščica	1060+21	25
Sljeme	1035 + 31	Kalnik	528+9	57
Sljeme	1035 + 31	Karlovac (HPT)	112+30	214
Sljeme	1035 + 31	Krapina	180+18	348
Sljeme	1035 + 31	Kum (SLO)	1216+15	288
Sljeme	1035 + 31	Pohorje (SLO)	1056+20	337
HRT dom	114 + 44	Mirkovica	1283+25	238
HRT dom	114 + 44	Moslavačka gora	485+21	108
HRT dom	114 + 39	Sljeme	1035 + 34	350

D. SUSTAVI POŠTANSKOG PROMETA

U sustave poštanskog prometa ubrajaju se glavni poštanski centar, poštanski centar i jedinice poštanske mreže. Jedinice poštanske mreže ili poštanski uredi mogu se podijeliti prema veličini na šalterske poštanske urede koji ne obavljaju poslove distribucije pošte i veće poštanske urede koji uz pomoć poštara distribuiraju poštu. Poštanski se uredi na području Zagrebačke županije nalaze na lokacijama navedenim u TABLICI 5.  i svi gravitiraju glavnom poštanskom centru koji se nalazi u gradu Zagrebu. Poštanski se promet oslanja i u velikoj mjeri ovisan je o razvijenosti  ostalih prometnih sustava.

Tablica 5. Popis postojećih poštanskih ureda na području Zagrebačke županije

Lokacija	Poštanski broj	Lokacija	Poštanski broj	Lokacija	Poštanski broj
Gornji Stupnik	10255	Farkaševac	10344	Buševec	10417
Zaprešić	10290	Gradec	10345	Dubranec	10418
Prigorje Brdovečko	10291	Preseka	10346	Vukovina	10419
Šenkovac	10292	Rakovec	10347	Samobor	10430
Dubravica	10293	Nova Kapela	10343	Sveta Nedjelja	10431
Donja Pušća	10294	Duga Selo	10370	Bregana	10432
Kupljenovo	10295	Oborovo	10372	Samobor	10433
Luka	10296	Sveti Ivan Zelina	10380	Strmec Samoborski	10434
Jakovlje	10297	Bedenica	10381	Sveti Martin (pO)	10435
Donja Bistra	10298	Donja Zelina	10382	Rakov Potok	10436
Marija Gorica	10299	Komin	10383	Bestovje	10437
Ivanić Grad	10310	Šćitarjevo	10407	Jastrebarsko	10450
Posavski Bregi	10311	Velika Mlaka	10408	Pisarovina	10451
Kloštar Ivanić	10312	Velika Gorica	10409	Donja Zdenčina	10452
Graberje Ivaničko	10313	Velika Gorica	10410	Gorica Svetojanska	10453
Križ	10314	Orle	10411	Krašić	10454
Novoselec	10315	Donja Lomnica	10412	Kostanjevac	10455
Lijevi Dubrovčak	10316	Kravarsko	10413	Kalje	10456
Vrbovec	10340	Pokupsko	10414	Sošice	10457
Lonjica	10341	Novo Čiče	10415
Dubrava	10342	Mala Kosnica	10416